Foto: BIRN
Iako su pojedini čelnici pravosudnih institucija na funkcijama duže od 10 godina, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine još uvijek nije donijelo odluku o ograničavanju broja mandata predsjednicima sudova i tužilaštava u BiH.
Piše: Amra Brkić-Čekić
U ovoj pravosudnoj instituciji za Inforadar kažu da je na sjednicama VSTV-a bilo razgovora o navedenoj temi, ali samo u okviru drugih tačka, kao npr. imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, ali i “ne kao zasebna tačka koja bi rezultirala konkretnim zaključcima”.
“U odnosu na eventualne izmjene u pogledu broja mandata, ističemo da se pitanje mandata rukovodilaca pravosudnih funkcija razmatra u okviru prijedloga novog Zakona o VSTV-u BiH, te da još uvijek ne možemo znati kakvo će biti finalno rješenje”, pojašnavaju u VSTV-u BiH za Inforadar.
Dujiću i Dragičević peti mandat Foto: VSTV BiH
Naime, jedan od prijedloga novog Zakona o VSTV-u je i taj da se predsjednik suda, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju na mandat od četiri godine i da mogu biti birani najviše na još jedan uzastopni mandat.
Na čelu pravosudnih institucijama duže od 13 godina su predsjednik Apelacionog suda Brčko distrikt BiH Damjan Kaurinović, zatim predsjednica Osnovnog suda u Zvorniku Slavica Tadić te Vaso Marinković, glavni tužitelj Kantonalnog tužilaštva u Livnu.
Na ovakve primjere godinama je upozoravao nekadašnji sudija Osnovnog suda Brčko distrikt BiH Nedeljko Tabaković.
Nedeljko Tabaković, foto: BN
“Potrebno je tačno odrediti mandate. U slučaju osnovnih i općinskih sudova predsjednici sudova se biraju na četiri godine, s tim da mogu ponovo biti birani. To je VSTV BiH zloupotrebljavao, zato jer je to “ponovo” tumačio kao ponovo, pa ponovo, pa stalno ponovo…Zato nam se dešavalo da smo stalno imali iste predsjednike sudova po pet, šest mandata, što je nedopustivo”, mišljenje je Tabaković.
Kao primjer je naveo Jadranka Grčevića koji je na mjesto predsjednika brčanskog Osnovnog suda imenovan 2001. godine. Grčević je ovu funkciju obavljao punih 20 godina, a tokom tog mandata je skupio čak 54 disciplinske prijave.
Tabaković za Inforadar kaže da je VSTV još davno smislio ovakav propis i nikad ga nije želio izmijeniti.
“Vjerujem da se to neće desiti ni u skoroj budućnosti. Čak sam i pred Parlamentarnom skupštinom BiH govorio da to treba ograničiti pa da sam i ja u pitanju. Najbolje bi bilo ograničiti na jedan mandat“, smatra nekadašnji sudija.
Ističe da bi i mandate članova VSTV-a BiH trebalo skratiti na dvije godine.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH smatra da ograničenje broja mandata predsjednika sudova i glavnih tužitelja može imati smao pozitivne efekte u pogledu nezavisnosti pravosuđa.
Srđan Traljić, foto: Fena
“Kroz višegodišnje obavljanje funkcije oni mogu izgraditi lične mreže uticaja, što ugrožava nezavisan radi pravosudnih institucija. Rotacija funkcija je poželjna kako bi se izbjegla koncentracija moći. Kraći mandati u pravilu otežavaju stvaranje dugotrajnih koruptivnih mreža a novi ljudi mogu donijeti svjež pristup, ideje i reforme. Naravno to ne mora biti uvijek slučaj i potrebne su i druge reforme kako bi se stanje u bh. pravosuđu promijenilo iz korijena. Tu prije svega mislim na potrebu sistemske provjere svih nosilaca pravosudnih funkcija, njihove imovine, njihovih političkih i drugih veza i mi se zalažemo za to”, kaže Traljić za Inforadar.
Kao predsjednici sudova, po pet mandata imaju Dragica Dragičević (Općinski sud Žepče), Goran Dujić (Općinski sud Travnik) i Niko Cvitanović (Općinski sud Livno).
Četiri mandata imaju Indira Hadžimehmedović (Kantonalni sud Tuzla), Bojan Stević (Osnovni sud Trebinje), Meliha Hadžihasanović (Općinski sud Gračanica), Slavica Tadić (Osnovni sud Zvornik), Goran Đurić (Osnovni sud Doboj), te Damjan Kaurinović koji je od 2002. godine na čelu Apelacionog suda Brčko distrikt BiH.
Tri mandata je, kažu podaci VSTV-a, imali Enes Selman (Općinski sud Sanski Most), Jasmina Miljković (Općinski sud Velika Kladuša), Slobodanka Kojić (Općinski sud Gradačac), Dražena Pejanović (Općinski sud Kalesija), Muhamed Tulumović (Općinski sud Tuzla) Uzeir Kalabić (Općinski sud Zavidovići), Randžana Hadžibegović-Haračić (Općinski sud Bugojno), Smajil Begović (Okružni privredni sud Trebinje), Ankica Čuljak (Općinski sud Ljubuški), Sead Alić (Osnovni sud Srebrenica), zatim Ljiljana Mikanović (Osnovni sud Teslić) i Envera Kukić (Općinski sud Banovići).
Od glavnih tužilaca, Vasi Marinkoviću je četvrti mandat na čelu Kantonalnog tužilaštva Livno. Treći mandat ima Vesna Kaknjo (Kantonalno tužilaštvo Zenica), potom Vesna Ćavar (Kantonalno tužilaštvo Široki Brijeg), dok je Zdenki Kovaču (Kantonalno tužilaštvo Mostar) drugi mandat.
Po dva mandata imaju Snježana Čolaković (Kantonalni sud Zenica), Marija Aničić-Zgonjanin (Okružni sud Banja Luka), Zoran Džida (Okružni sud Bijeljina), Duško Miloica (Okružni sud Prijedor), Muhamed Vejzović (Općinski sud Srebrenik), Eldar Zaimović (Općinski sud Kakanj), Jadranko Prskalo (Općinski sud Čitluk), Božana Gužvić (Okružni privredni sud Bijeljina), Ivanka Kopilaš (Općinski sud Široki Brijeg), Dražen Vulin (Osnovni sud Mrkonjić Grad), Danijela Elenkov (Osnovni sud Prijedor), Zina Halilović (Osnovni sud Modriča), Slobodanka Močević (Osnovni sud Vlasenica), te Dijana Mazalić Nović (Okružni privredni sud Prijedor). Drugi mandat je dobio i Ranko Debevec koji je na mjesto predsjednika Suda Bosne u Hercegovine prvi put imenovan 2017. godine.
Debevec je krajem 2023. godine uhapšen i još je pod istragom Tužilaštva BiH.
V. d. predsjednice Suda BiH je sutkinja Minka Kreho.