fbpx

Banja Luka Otrov i pohlepa u gradu zelenila i sporta

 foto: Impuls

Banjaluka, grad zelenih aleja, parkova, grad mladih i sporta, proteklih godina sve više gubi ove epitete po kojima je daleko bio poznat i zbog kojih se rado u ovu „ljepoticu na Vrbasu“ kako su je nazvali, dolazilo. Razlog tome je, prije svega, neobuzdana gradnja, pri kojoj se nije vodilo računa o zelenim površinama, niti o interesima građana.

piše: Miljan Kovač

U Banjaluci je tako počinjen zločin – ekocid nad njenim parkovima i drvoredima.

Najstrašniji primjer je svakako izgradnja divovske zgrade na mjestu popularnog „Picinog parka“ u samom centru grada. U ovoj zgradi se danas nalazi sjedište Telekoma RS (M-tela).

Uzaludni su bili višemjesečni protesti građana, aktivista, stručne javnosti, tokom 2012. godine – prevladali su interesi kapitala povezanog s vrhovima vlasti. „Picin park“ više ne postoji.

Nekoliko godina ranije izvršena je „rekonstrukcija“ parka „Petar Kočić“ u strogom centru Banjaluke. Nekadašnja zelena oaza s fontanom koja je bila motiv banjalučkih razglednica, simbol ovog grada, nestala je pod granitnim pločama i novim arhitektonskim rješenjema, nakon kojih ovaj park gubi svoju osnovnu funkciju. Bez osjećaja za potrebe građana, bez sluha za apele stručne javnosti, gradnja po istom principu se nastavlja.

Banjaluka u kojoj je prethodno potpuno uništena industrija, nažalost, sve više liči na veliku betonsku spavaonicu, u kojoj svakodnevno niču stambene zgrade, iako broj stanovništva stagnira, jer mladih je sve manje. Oni odlaze u neki sigurniji svijet. U Banjaluci nemaju posla, a sve manje i sadržaja za ugodan život.

Umjesto toga, suočavamo se sa sve zagađenijim vazduhom, nebrigom za javno zdravlje. Slučaj „Piralen“, u krugu nekadašnjeg privrednog giganta Incela gdje je pronađena ova opasna supstanca koja se ko zna koliko dugo širila tlom i plovila Vrbasom, životnom arterijom Banjaluke, možda je najstrašniji, ali ne i jedini primjer ovakvog nemara.

U Banjaluci, kao i u ostatku države, nema ni posla za mlade, osim za one koji imaju debele veze u vladajućim partijama ili još bolje bliske rođake u vladajućim strukturama. Sve manje je i kulturnih sadržaja. Nada koju je ovdašnjoj kulturnoj sceni dao muzički festival Demofest, koji je za kratko vrijeme Banjaluku lansirao na svjetske mape kulturnih dešavanja, ugašen je prije par godina. Još niko, osim onih koji ovdje o svemu odlučuju, a ćute, ne zna zašto je to tako.

Ali, predizborno je vrijeme. Bliže se još jedni lokalni izbori u Bosni i Hercegovini pa i u ovom gradu u kome duže od dvije decenije nije bilo promjene vlasti. Mijenjali su se gradonačelnici. Aktuelnom Igoru Radojičiću, uskoro se završava prvi mandat. Međutim, partija SNSD čiji je i on član, uz pomoć tradicionalnih koalicionih partnera, neprikosnoveno vlada još od početka ovog vijeka.

Predizborno vrijeme je vrijeme obećanja. Bolji život građanima obećavaju i vlast i opozicija.

Koliko im se može vjerovati na osnovu dosadašnjeg iskustva i da li se nakon izbora mogu očekivati promjene nabolje, pitali smo Banjalučanke i Banjalučane. Razgovarali smo sa sportistima, društvenim aktivistima, ali i sa političarima.

S razlogom nismo ništa pitali političare iz tzv. mainstream partija vlasti i opozicije. Njih već godinama slušamo u medijskom prostoru koji su gotovo potpuno zauzeli. Ovaj put smo razgovarali s „novim političkim nadama“, predstavnicima dva politička subjekta koji će se prvi put okušati na izborima: Pokretom pravde i Narodnim pokretom „Banjaluka zove“.

Pogledajte video.

 

transition

Autor: Impuls

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU