fbpx

peticija zvezdan

U Srbiji nije zabranjeno skupljati potpise za oslobađanje ubica, ali država ipak ima prostora da reaguje na akcije Dragana Vasiljkovića koji priziva oslobađanje Zvezdana Jovanovića, ubice Zorana Đinđića. No država ćuti. 

Akcija prikupljanja potpisa za pomilovanjeZvezdana Jovanovića, osuđenog ubice premijera Zorana Đinđića, proteklih dana je nastavljena u Novom Sadu. Prethodno je održana u Beogradu i još nekoliko gradova u Srbiji.

Pripadnici Fondacije „Kapetan Dragan" koju je osnovao Dragan Vasiljković, osuđen u Hrvatskoj za ratne zločine, nesmetano će moći da nastave šta su naumili, jer ni po kojem osnovu krivično ne mogu da odgovaraju. Iako bi po Ustavu bilo osnova da im okupljanje bude zabranjeno, to do danas nije učinjeno.

„Moglo bi se postaviti pitanje da li su postojali uslovi za ograničavanje prava okupljanja saglasno članu 54 Ustava koji definiše da se sloboda okupljanja može ograničiti ako je to neophodno radi zaštite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbjednosti Republike Srbije", kaže za DW beogradski advokat Mihailo Pavlović.

Dodaje da zbog samog prikupljanja potpisa za oslobađanje Zvezdana Jovanovića „teško da postoji osnov odgovornosti". 

Kada je u avgustu Fondacija „Kapetan Dragan" počela ovu akciju, jedini predstavnik vlasti koji je reagovao je poslanik Srpske napredne stranke Dragan Šormaz. On za DW kaže da je odustao od krivične prijave – zato što je MUP pripadnicima Vasiljkovićeve organizacije dao dozvolu da postave štandove.

„Ako neće Demokratska stranka (DS) da reaguje, neću sigurno ja da krećem u građansku parnicu o svom trošku! Bez obzira, smatram da država ima prostor da to zabrani zbog uznemiravanja javnosti", kaže Šormaz.

DS je u avgustu oštro reagovala kada je Fondacija „Kapetan Dragan" dobila poslovne prostorije u Subotici uz objašnjenje Gradske uprave da su za to ispunjeni svi uslovi. Ipak, iz ove stranke ne odgovaraju na pitanje DW šta će biti njihovi naredni koraci u vezi sa spornom akcijom ove organizacije.

Ćutanje najviših pripadnika vlasti

Najviši predstavnici vlasti u Srbiji od avgusta ni riječju nisu osudili ovu akciju, a Vlada Srbije ne odgovara na pitanje DW kakav je njen stav u vezi sa inicijativom Dragana Vasiljkovića.

Portparol ambasade SAD izjavio je prošle nedjelje da je „teško razumjeti zašto osuđeni ratni zločinac raspolaže javnim prostorom u kojem promoviše oslobađanje osuđenika za ubistvo prvog demokratski izabranog premijera Srbije".

Dragan Vasiljković prisutan je u javnosti od dana kada se, u martu prošle godine, vratio u Srbiju, nakon što je posle odslužene zatvorske kazne proteran iz Hrvatske. Sud u toj zemlji utvrdio je da je kriv za mučenje, zlostavljanje i ubistva zarobljenika u Kninu i Glini 1991. godine. Njegove izjave mnogi mediji u Srbiji prenose od riječi do riječi, bez podsjećanja zašto je više od decenije proveo u zatvoru. Čest je gost i opskurnih kanala na Jutjubu, ali i gledanih televizija Happy i Pink.

U avgustu je izjavio da ne vjeruje da ima neprijatelja u Vladi Srbije, a u nedjelju (17. oktobar) rekao je da nema kontakte ni sa jednim predstavnikom vlasti u Srbiji osim sa ministarkom pravde Majom Popović sa kojom se navodno nedavno sastao. Nije precizirao o čemu je sa njom razgovarao, ali je naglasio: „Moja veza sa državom je ona".

Ponovio je da je Zvezdan Jovanović „ratni heroj" i da bi to trebalo uzeti kao olakšavajuću okolnost i pustiti ga na slobodu.

Šta je za ratnog zločinca „ratni heroj“?

Čim su počeli ratovi u bivšoj Jugoslaviji, Zvezdan Jovanović priključio se dobrovoljcima. Pretpostavlja se da je bio u paravojnoj oružanoj grupi pod komandom Franka Simatovića Frenkija. Jovanovićev komandant je, kao bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti Srbije, sa Jovicom Stanišićem pred Mehanizmom u Hagu nepravosnažno osuđen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Njih dvojica osuđeni su i za pomaganje progona, ubistva, deportacije i prisilnog premještanja Hrvata i Muslimana iz Bosanskog Šamca, koje su 1992. počinili takozvani Frenkijevci. Oni su prvi zvaničnici Srbije koji su pred Haškim tribunalom proglašeni krivim za zločine u BiH.

Pošto je, poslije mirovnog sporazuma u Dejtonu 1995. godine, formacija Franka Simatovića Frenkija rasformirana, Zvezdan Jovanović priključio se tek formiranoj Jedinici za specijalne operacije, na čijem je čelu bio Milorad Ulemek Legija. Sa njima je učestvovao u sukobima na Kosovu, ali nikada nije utvrđeno gdje je bio i šta je tokom rata na Kosovu radio.

Bez osnova za zabranu rada

Iako je na njihovom čelu osuđenik za ratne zločine i mada veličaju ubicu premijera države, pripadnici organizacije „Kapeten Dragan" ne samo da ne mogu krivično odgovarati, nego nema osnova ni da im se zabrani djelovanje.

Mihailo Pavlović podsjeća da po članu 55 Ustava Srbije, Ustavni sud može zabraniti „samo ono udruženje čije je delovanje usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili vjerske mržnje".

Pod tim se, kaže, podrazumijeva grubo kršenje ljudskih prava ili ustavnog poretka, kakav je bio slučaj sa organizacijom „Obraz" nakon podnijetih krivičnih prijava, napada na pripadnike LGBT zajednice, pripadnike nevladinog sektora i slično.

U slučaju aktuelne peticije, dovoljno bi bilo ograničiti pravo na okupljanje, tumači Pavlović. „Zabrana rada te fondacije zbog prikupljanja potpisa za peticiju bi predstavljala prekomjerno ograničavanje prava.“

Da je htjela, država je, dakle, mogla da spriječi ovakvu akciju. Ostaje nejasno da li je riječ o nemaru ili o prećutnoj podršci inicijativi. Ako se Vlada Srbije ne izjasni, nagovještaje u vezi sa tim javnost će i dalje dobijati na osnovu izjava Dragana Vasiljkovića – kada se slijedeći put navodno sastane sa ministarkom pravde, ili sa nekom drugim predstavnikom vlasti.

DW

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU