fbpx

klimatske1

Povećana je i opasnost od trgovine ljudima, dječjih, ranih i prisilnih brakova sa kojima se susreću žene i djevojke u pokretu. 

Procjenjuje se da su 80 posto ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena žene, navodi UN Environment.

Kada su žene raseljene, izložene su većem riziku od nasilja, uključujući seksualno nasilje, rekla je Michele Bachelet, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava.

“Dok spavaju, kupaju se ili oblače u skloništima, šatorima ili kampovima, rizik od seksualnog nasilja tragična je stvarnost njihovih života migranata ili izbjeglica”, rekla je Bachelet.

Dodala je da je tada povećana i opasnost od trgovine ljudima, dječjih, ranih i prisilnih brakova sa kojima se susreću žene i djevojke u pokretu.

Bachelet je učestvovala u panel raspravi koja je istraživala odnos između klimatskih promjena i nasilja nad ženama i djevojčicama kroz prizmu ljudskih prava tokom 50. zasjedanja Vijeća za ljudska prava u Ženevi u Švicarskoj.

Kako je kazala Astrid Puentes Riaño, nezavisna konsultantica za ljudska prava i klimatske promjene, migracije i prisilno raseljavanje su među najozbiljnijim utjecajima klimatske krize koji već utječu na milione ljudi širom svijeta.

Kako je naglašeno, žene i djevojčice čije se porodice bave poljoprivredom suočavaju se sa mnogim prijetnjama.

Zbog klimatskih promjena, mraza i velikih promjena u temperaturama, žene moraju da rade sve više da bi osigurale prihode za svoje porodice. U mnogim mjestima nedostata pitke vode tjera ih da traže vodu doboko u šumama i rijekama što povećava rizik od seksualnog nasilja.

Kako je kazala učesnica panela iz Perua, na mjestima gdje se obavlja ilegalna sječa šume žene i djevojčice su glavne mete kriminalnih grupa, te da su mnoge kidnapovane.

Prema organizaciji Save the Children, žene i djevojke čine više od 40 posto radne snage u poljoprivredi i odgovorne su za 60-80 posto proizvodnje hrane.

“Uprkos njihovoj vitalnoj ulozi u ruralnim ekonomijama, žene i djevojčice koje žive u ruralnim područjima često su dvostruko pogođene diskriminacijom, iskorištavanjem i rodno uvjetovanim nasiljem”, rekao je Rajib Ghosal, regionalni viši tehnički savjetnik u ovoj organizaciji, koji je centralna tačka za klimatske promjene i siromaštvo djece za područje Azija-Pacifik.

“Ekološka kriza pogoršava već postojeće obrasce diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama.”

Žene koje se bore za zaštitu ljudskih prava i koje štite zemlju, vodu, prirodu i zajednice izlažu svoje živote opasnosti, rekla je Bachelet.

“One se ušutkuju i zastrašuju. Ugrožene su i stigmatizirane. Izloženi su dodatnom riziku od rodno zasnovanog nasilja. A mnoge su i ubijene.”

Bachelet je rekla da je u Meksiku i Srednjoj Americi između 2016. i 2019. zabilježeno oko 1698 slučajeva nasilja nad ženama koje se bore za ljudska prava.

Prema Melaniji Chipondi, savjetnici za klimatsku pravdu i rodnu ravnopravnost pri Mreži za razvoj i komunikaciju afričkih žena (FEMNET), panafričkoj, feminističkoj i članskoj mreži sa sjedištem u Nairobiju, napadi na žene koje brane zemlju i okoliš povećali su se zbog klimatskih promjena i pandemije COVID-19.

“Slučajevi prolaze nezapaženo, nedovoljno se prijavljuju, a ako se i prijave, počinitelji se ne kažnjavaju”, rekla je.

„Kada žene ustanu kako bi se suprotstavile uništavanju okoliša, onečišćenju i oduzimanju imovine, one izlaze iz svojih tradicionalnih uloga kako bi se suprotstavile nepravednoj moći koja je u rukama političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih institucija; a društvo uzvraća nasiljem nad ženama.”

Bachelet je dala preporuke o tome kako spriječiti i ukloniti nasilje nad ženama i djevojčicama zbog klimatskih promjena, koje uključuju priznanje da su klimatske promjene i nasilje nad ženama suštinski povezani.

“Nikoga ne možemo ostaviti iza – to uključuje autohtone žene, žene afričkog porijekla, Romkinje, žene iz vjerskih manjina, žene s invaliditetom i LGBTIQ+ žene”, rekla je.

Države moraju osnažiti žene da budu spremne na katastrofe i pružanje alternativnih sredstava za život ako se suoče s klimatskom krizom, dodala je. Također, rekla je Bachelet, države bi trebale pozivati ljude na odgovornost i kažnjavati počinitelje rodno zasnovanog nasilja, i moraju poduzeti hitne korake za poštovanje i zaštitu žena i djevojčica.

Bachelet je također rekla da ženama treba omogućiti puno i ravnopravno sudjelovanje i vodstvo u klimatskim pitanjima.

“Potreban nam je njihov glas – i njihovo vodstvo – da nas odvedu na pravi put”, reklaje.

Izvor: Newipe

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU