fbpx

Zeleni talas Jelena

Ilustracija Jelena Žilić

Mrki medvjed, najveća kopnena životinja u Evropi, skoro istrebljena, zakonom zaštićena, u Bosni i Hercegovini se ubija iz hobija. 

piše: Jelena Jevđenić

Mrki medvjed je zaštićena životinja koja se nalazi na crvenoj listi ugroženih vrsta i kojoj prijeti izumiranje.

Petogodišnji mrki medo Maglić, ubijen je prošle sedmice u lovištu u Gacku.

Ubijen i ostavljen u šumi.

Nije ubijen zbog hrane.

Nije ubijen zbog opasnosti po ljude.

Ubijen je iz sporta i to na teritoriji na kojoj je trebao biti najzaštićeniji. U nacionalnom parku.

Medo Maglić je imao ogrlicu za telemetrijsko praćenje i iz tog razloga je otkriven ovaj zločin. Inače, možda nikada ne bismo saznali da je ubijena još jedan ugrožena životinjska vrsta. Ubijena iz obijesti i sporta, kao što je u Bugojnu 2016. nađen u polju ustrijeljen medvjed u fazi raspadanja. Ubijen i ostavljen kao medo Maglić.

A isto tako je u Parku prirode Blidinje 2018. godine ubijen medvjed od strane krivolovaca. Kao i medo iz Bugojna i medo Maglić, ubijen i ostavljen u šumi.

Medvjedi u BiH su izgleda najveća opasnost po ljude, jer ih ubijaju i kada ima drugih načina da se ova životinja skloni u njeno prirodno stanište.

Tako je 2015. u Banjaluci ubijena medvjedica koja se našla u naseljenom mjestu. Nikog nije napala niti je neku štetu napravila.

Opkolili je lovci i ubili.

Nisu je mogli uspavati?

Nisu. Rekli su tada da nemaju opremu kojom bi medvjeda uspavali i transportovali na drugu lokaciju.

Koju opremu i lokaciju? Raketu za let na Mars? Ili kamion koji bi prevezao medvjedicu od 120 kilograma u šumu.

Životinje dolaze u naseljena mjesta zbog hrane, jer ljudskim globalnim djelovanjem su im ugrožena prirodna staništa i njihov opstanak u istima.

I 2017. u Rekavicama kod Banjaluke je ubijena medvjedica. Prema riječima mještana ubijala je stoku i uništavala košnice na tom području.

I opet, umjesto konkretne zaštite ljudi i životinja, rješenje za ovo je bilo ubijanje zaštićene životinje.

Bezbroj je ovakvih primjera širom Bosne i Hercegovine. Ovo su samo neki od njih koji su dospjeli u javnost.

Ove životinje su ubijane u šumama, zaštićenim područjima, parkovima prirode, tamo gdje ima lovočuvara, gdje nema lovočuvara. Znači, svuda.

Problem je opet u nedovoljnom interesu za zaštitu životne sredine u BiH, u nedefinisanim zakonima i neradu odgovornih organa vlasti.

Mrki medvjed je ugrožena vrsta u BiH, ali ipak se može loviti u periodu od 1. oktobra do 15. maja, jer u Zakonu o lovstvu Republike Srpske mrki medvjed se tretira kao lovostajem zaštićena divljač u periodu od 15. maja do 1. oktobra.

Toliko o logici i zdravom razumu u BiH.

Vrijeme je da se briga za prirodu i biljni i životinjski svijet povjeri nekom drugom, novom radnom tijelu, a ne lovcima.

Izumiranje životinja je svakodnevno i kontrolisanje životinjske populacije putem odstrjela je zaista srednjovjekovni pristup. Primjer drugačijeg pristupa kontrolisanja ravnoteže u prirodi je saradnja među državama kao kada su krajem prošlog vijeka iz Slovenije i Hrvatske prenesene porodice mrkog medvjeda u Italiju, Austriju, Portugal gdje i danas žive, a prethodno im je prijetio potpuni nestanak na tim područjima.

A krivolov je sam po sebi dio lova.

Postoje ljudi koji poštuju pravila lovostaja i oni koji ne poštuju.

I jednu i drugi su lovci.

(Kolumne „Zeleni talas", u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU