fbpx

B202A95F E7A1 4BE4 8C2D 8DC05FA70693 cx0 cy6 cw0 w1023 r1 s

 Sa protesta protiv nasilja nad LGBT popuacijom, Beograd, oktobar 2011

Pitanje životne zajednice među osobama istog pola u Bosni i Hercegovini kao i ostatku Zapadnog Balkana, koji je ostao van granica EU, nije zakonski regulisano. Za razliku od Crne Gore koja se prošle godine našla na korak od usvajanja zakonskog prijedloga koji bi regulisao ovu oblast, politička klima u našoj zemlji je takva, da nema previše razloga za optimizam da će se to u skorije vrijeme i desiti.

Piše: Miljan Kovač

Iako su u BiH usvojeni zakoni protiv diskriminacije, nepostojanje zakonske regulative koja bi legalizovala istopolne životne (partnerske) zajednice i dalje ove osobe ostavlja u podređenom položaju u odnosu na ostatak društva. Tačnije, partnerima iz istopolne zajednice, uskraćena su osnovna prava koja su propisana tradicionalnim – bračnim partnerima.

Posljedice su da oni koji se odluče za zajednički život kriju svoju seksualnost i žive kao cimeri, a mnogi se odlučuju da trajno napuste Bosnu i Hercegovinu i nastave život u državama u kojima su im prava zagarantovana. Osim što bi obezbijedio ravnopravnost ovoj, prema više osnova, dikriminisanoj zajednici, zakon bi u velikoj mjeri doprinio i smanjenju homofobije, koja je karakteristična za još uvijek patrijarhalne sredine u kojima živimo. Ovako razmišljaju aktivisti za ljudska prava, navodeći primjer da je u državama u kojima odavno postoje takva zakonska rješenja, svakodnevna diskriminacija seksualnih manjina gotovo iskorijenjena, dok su pomaci kod nas na tom polju više nego skromni.

Ima li nade?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, je 19. oktobra 2018. godine prihvatila zahtjev za izradu zakona o istopolnom partnerstvu.

Na prijedlog Ministarstva pravde toga entiteta Vlada FBiH je imenovala interresornu radnu grupu čiji je zadatak da analizira propise u okviru kojih bi istopolne životne zajednice mogle ostvarivati svoja prava. Ta prava propisana su i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

To je ujedno i posljednji korak koji je na ovom polju urađen na nivou insitucija u Bosni i Hercegovini.

Nakon izbora 2018. godine nova izvršna vlast u FBiH još nije formirana, pa bi to moglo poslužiti kao izgovor zbog koga i ovaj proces stoji u mjestu. Poražavajuća činjenica je da ni na nivou RS, kao ni u institucijama Bosne i Hercegovine nije urađeno čak ni toliko. Tačnije, pitanje istopolnih životnih zajednica za ove nivoe vlasti je još uvijek tabu tema. Politička klima u Republici Srpskoj je takva da nijedna parlamentarna stranka, bilo da je u vlasti ili opoziciji, ni ne pomišlja da se ovim pitanjem pozabavi, a mnogi političari su javno izrazili i svoj negativan stav o ovom pitanju, o čemu smo pisali i u prethodnim tekstovima. (LINK)

“Banjaluka je izuzetno homofobična sredina, a zamislite kako je tek u manjim mjestima. Ovdje ne smije javno da radi kancelarija udruženja koje se zalaže za prava LGBTI osoba, kako onda očekivati da će skoro doći na red usvajanje zakona koji bi omogućio partnerske zajednice”, kaže naša sagovornica (ime poznato redakciji).

Ipak vjeruje da bi i homofobije bilo manje, kada bi se protiv nje borile zvanične institucije. Ističe da je velika stvar za ove ljude, kada se neka javna ličnost, prije svega političar, otvoreno založi za ravnopravnost. Nažalost, ovdje se gotovo isključivo mogu čuti samo negativni stavovi o bilo kom pitanju vezanom za LGBTI, a pogotovo za mogućnost legalizacije istopolnih partnerskih zajednica.

“U Banjaluci postoje takve zajednice, kao i u drugim dijelovima BiH, i većina njih želi da ostvari svoje pravo pred matičarem. Međutim, to se sada čini kao nešto miljama daleko od stvarnosti u BiH, posebno u RS, gdje je homofobija izraženija nego u ostatku države. Za razliku od Sarajeva, ovdje u Banjaluci se, na primjer, ne razmišlja ni o organizaciji parada. Mislim da problem prije svega dolazi sa vrha, iz institucija koje su nespremne da se suoče s ovim pitanjem. A takvo ponašanje institucija diktiraju populističke političke stranke koje, umjesto da rade na promociji ljudskih prava, često neodgovornim izjavama pojedinaca iz svojih redova još više podstiču homofobiju i uopšte diskriminaciju”.

Uskraćena prava

Na osnovu svojih zajednica (bračnih ili vanbračnih) građani u Bosni i Hercegovini mogu ostvariti preko 1000 prava, koja su istovremeno uskraćena istopolnim partnerima/cama u njihovim životnim zajednicama.

Neka od tih prava su i pravo da donose ključne zdravstvene odluke u slučajevima životne ugroženosti svog partnera i pravo na posjete u bolnici, pravo da budu zdravstveno osigurani preko svog bračnog ili vanbračnog partnera u slučaju nezaposlenosti i spriječenosti za rad.

Takođe su uskraćena i prava koja proizlaze iz imovinskih odnosa, pa je tako ovim osobama onemogućeno nasljeđivanje cijele lične imovine koja je pravno vlasništvo bračnog/e ili vanbračnog/e partnera/ice ili njegove/njene penzije.
Uskraćena je i mogućnost zajedničke kupovine i sticanja imovine, te pristupa povoljnijim kreditnim režimima koje banke nude u cilju rješavanja stambenog pitanja mladih bračnih parova.

Nemaju pravo da zajednički odrede na koji način će se njihova imovina dijeliti u slučaju razvoda, raskida ili smrti, kao i mnoga druga prava uobičajena za bračne zajednice.

Zakon

Sarajevski otvoreni centar je ponudio ekspertsku podršku Vladi FBiH u nastojanju da zaštite istopolne parove u BiH i njihove porodice, te da postupe prema preporukama institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, Vijeća Evrope i presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Prednacrt Zakona o istopolnim životnim zajednicama izrađen je u sklopu projekta “Unapređenje prava lezbejki, gej muškaraca, biseksualnih i transrodnih osoba u BiH u skladu sa EU standardima” koji provode Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Mediacentar, a finansira Evropska unija uz finansijsku podršku Fondacije Astraea.

Prednacrt zakona jasno razlikuje formalnu i neformalnu partnersku zajednicu, kao ekvivalente bračnoj i vanbračnoj zajednici. Međutim, ne predviđa mogućnost posvajanja djece u ovakvim zajednicama, a to je korak koji u BiH još nije ni došao na red.

Nikakvi ili vrlo mali pomaci u vezi s pitanjem prava seksualnih manjina u Bosni i Hercegovini, nažalost, nisu iznenađenje niti izuzetak za društvo u kome je kršenje manjinskih prava, o kojoj god vrsti manjine se radilo, uobičajena pojava. Iako je BiH premalo odmakla na putu evropskih integracija, upravo taj proces, nadaju se aktivisti, mogao bi ići u prilog ravnopravnosti svih građana, odnosno, izjednačavanja prava LGBTI osoba sa pripadnicima većinske zajednice. Međutim, i ako se usvajanje odgovarajućih zakonskih rješenja u BiH provede pod pritiskom iz Brisela, ostaće gorka istina da naše društvo nije dovoljno sazrelo da to samo učini i da prihvati drugo i drugačije.

Autor: Impuls

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU