fbpx

large fld ixquisis

Izvještaj organizacije FLD kaže da je prošle godine u 25 zemalja ubijen najmanje 331 aktivist za ljudska prava, najopasnije područje je Latinska Amerika gdje su najčešće meta napada oni koji se bave zaštitom okoliša

Preko tristo aktivista za ljudska prava, koji se bave promicanjem socijalne, okolišne, rasne i rodne pravde, ubijeno je prošle godine, a mnogi su pretučeni, pritvoreni i kriminalizirani zbog svog rada, objavljeno je u istraživanju zagovaračke grupe Front Line Defenders objavljenom u četvrtak.

U 25 zemalja ubijena je najmanje 331 osoba, a najopasnije područje po ovom pitanju je Latinska Amerika. Tamo je ubijeno više od tri četvrtine aktivista koji su se bavili zaštitom okoliša, pravom na zemlju i ljudskim pravima. Kad je riječ o zemljama, vodeća je Kolumbija gdje su aktivisti na meti naoružanih grupa unatoč mirovnom sporazumu iz 2016. godine. Samo prošle godine tamo je ubijeno 177 aktivista, više od pola ukupnog broja ubijenih. Druga zemlja po broju ubijenih su Filipini, gdje je stradalo 25 osoba, slijede Honduras, Meksiko, Afganistan, Brazil i Guatemala.

Više od pola ubijenih aktivista, njih 69 posto, bavilo se zaštitom okoliša, zemlje ili pravima indigenih naroda.

Neki su nastradali samo zato što su pružali pomoć unutar svojih zajednica za vrijeme pandemije. U protekloj godini obilježenoj lockdownovima, aktivisti ljudskih prava pružali su prijeko potrebnu pomoć u vidu lijekova, medicinskih potrepština i hrane bolesnim i starijim osobama nadomještajući nedostatke državne pomoći. Unatoč tome ili baš zbog toga, našli su se na meti različitih represivnih metoda od uhićenja i uznemiravanja do fizičkog nasilja i ubojstava, rekao je jedan od direktora iz FLD-a Ed O’Donovan.

"Pandemija covida-19 razotkrila je mnoge nedostatke u brojnim društvima, posebice sistemsku nejednakost te propuste vlada da pruže učinkovitu skrb svojim građanima", rekao je O’Donovan te dodao kako se mnogi od ovih problema mogu povezati s korupcijom i nedemokratskim sistemima gdje nema transparentnosti i odgovornosti među političkim i ekonomskim elitama.

"Aktivisti za ljudska prava i civilno društvo popunjavali su ove praznine, premda su i dalje na meti te su pružali usluge i alternativnu viziju društava", rekao je O’Donovan.

Rekao je kako da ne čudi što su aktivisti koji se bave pravnim pitanjima druga po redu skupina po visini ubojstava, nakon onih koji se bave zaštitom okoliša, pravom na zemlju i pravima indigenih naroda. No. iznenađuje što su na trećem mjestu oni koji se bave korupcijom. Protekle godine ubijeno je 20 takvih aktivista, što je najveći broj koji je do sada zabilježila organizacija FLD.

Istraživanje je, uz to, pokazalo i kako se trećina ubijenih aktivista bavila pravima zaštite indigenih naroda, premda oni čine tek šest posto ukupne populacije u svijetu. Nadalje, 13 posto ubijenih su žene. A prošle godine ubijeno je i šest aktivista koji se bave pravima transrodnih osoba.

Dok je zbog epidemije došlo do pada prosvjednih organiziranja koji su započeli krajem 2019. godine, 2020. godine krenule su nove akcije. U Poljskoj je došlo do prosvjeda za reproduktivna prava, u Bugarskoj zbog korupcije političkih elita, u SAD-u zbog sistemskog rasizma, u Hong Kongu zbog uvođenja zakona o nacionalnoj sigurnosti…

Činjenica da je u manje zemalja došlo do većeg broja ubojstava 2020. godine negoli 2019. godine, kada je bilo 304 ubojstva u 31 zemlji dokazuje kako nekažnjivost stvara okružje za zločine nad aktivistima, rekao je O’Donovan.

Porast ubojstava zabilježen je u Afganistanu, Kolumbiji i Peruu.

"U Peruu je broj ubojstava porastao s jednog u 2018. na osam u 2020. godini. Tri četvrtine ubijenih prošle godine bili su pripadnici indigenih naroda te su se svi bavili pitanjima zemlje i pravima indigenih, živjeli u udaljenim krajevima borili se protiv korporacija i države koje nastoji uspostaviti kontrolu nad zemljom i prirodnim resursima", rekao je O’Donovan. U Kolumbiji su naoružane skupine napravile svoje covid 19 kontrolne točke i patrole u područjima koje imaju pod kontrolom, čime su izložili aktiviste većem riziku.

Osim FLD-ovog izvještaja, Amnesty International optužio je ovaj tjedan britansku vladu kako nije učinila dovoljno da zaštiti aktiviste za ljudska prava koji rade u inozemstvu te da se oni bore da dobiju potporu od britanskih vlada diljem svijeta

FLD se u svom izvještaju posebno osvrnuo na Kinu i Indiju gdje “dolazi do pokušaja smanjivanja i preoblikovanja normativnih standarda ljudskih prava. U izvještaju se osvrće na progon Ujgura, koji je doveo do masovnih zatvaranja, nadzora, prisilnog rada i sterilizacije žena ove muslimanske manjine u Kini, kao i ubojstva najmanje jednog aktivista za ljudska prava Ujgura - Tursuna Kaliolle, bivšeg službenika koji je umro u prosincu 2020. godine u pritvoru u Xinjiangu.

Olive Moore, zamjenica direktora FLD-a rekla je kako statistika za 2020. godinu pokazuje trend rasta nasilja nad aktivistima te je pozvala da se i oni uključe u planiranja vlada u periodu koji će uslijediti nakon pandemije.

"Godina 2020. bila je teška za sve, no posebno za aktiviste za ljudska prava koji su se suočili s izazovima bez presedana. Došlo je do porasta napada, ekonomske nesigurnosti te utjecaja bolesti i smrti u njihovim zajednicama. Ipak oni su nastavili raditi kako bi ispunili praznine na koje njihove vlade nisu uspjele odgovoriti u vrijeme pandemije", rekla je Moore.

Portal Novosti

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 88.5%
Ne - 9.4%
Nije mi bitno - 1%

Ukupno glasova: 96
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 9.3%
Ne - 88.4%

Ukupno glasova: 43
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU