fbpx

Premda konačan plan gradskih vlasti Sarajeva za renoviranu zgradu Vijećnice nije do kraja iznesen, dosadašnji način naplate ulaznica i sužavanje javnog prostora u korist komercijalnih najmova nije se nimalo svidio zainteresiranim skupinama građana. Protiv komercijalizacije bivše nacionalne biblioteke, a u kontekstu sve većeg manjka javnih prostora u Sarajevu, aktivisti su odlučili pravovremeno reagirati.

161208004.2 mn

Piše: Nidžara Ahmetašević

Pjesnikinja Ferida Duraković pokušala je u subotu 10. decembra 2016. godine ući u Vijećnicu, nekadašnju Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku u Sarajevu (NUB), sa željom da unutra čita, kao što je to nekada radila. No, taj je dan Ferida, zajedno sa još tridesetak ljudi istih namjera, ostala ispred vrata. Dobro, ovo nije sasvim točno, mogli su ući pod uvjetom da svi plate kartu i zgradu obiđu isključivo kao turisti. Da istaknu planiranu društveno-kulturnu namjenu ove zgrade, umjesto toga, ostali su sjediti na stepenicama ispred nje, slušajući Feridu koja je pročitala svoju prigodnu pjesmu o događajima iz dana kada je 1992. godine Vijećnica zapaljena, dok je spašeni fond rezultat udruženog poduhvata građana i građanki koji su se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Sedam dana prije Feridinog posljednjeg pokušaja ulaska u Vijećnicu, isto je pokušala grupa uglavnom mlađih građana/ki ovog grada. U tom pokušaju ih je spriječilo privatno obezbjeđenje koje su unajmile gradske vlasti kako bi “čuvali” Vijećnicu. Intervenisala je i policija koja je onima što su pokušali čitati unutra kazala da to i nije baš najbolje mjesto za takve aktivnosti.

Grupa okupljena oko inicijativa “Dobre kote” i “Jedan grad, jedna borba” ipak su taj dan “otvorili” Narodnu čitaonu, ali na stepenicama ispred Vijećnice i tako pokrenuli inicijativu Vijećnica je naša. Pozvali su sve da im se pridruže dva puta sedmično (utorkom od 5 do 7 i subotom od 11 do 1) da čitaju knjige u ovoj “Narodnoj čitaoni”. Unutra, a već tri puta su pokušali, neće ući.

Otuđeni simbol grada

U manifestu koji su zajedno izdali stoji kako je Vijećnica pripadala “svima nama” do 1992. godine kada su je pripadnici Vojske RS spalili. Inicijativa podsjeća kako su gradske vlasti, zauzele obnovljenu zgradu i pretvorile je u komercijalni objekat. “Simbol grada tako je u potpunosti otuđen od Sarajeva i cijele Bosne i Hercegovine”, stoji u manifestu koji su dvije grupe zajedno izdale.

Ferida Duraković podržava inicijativu “Vijećnica je naša”: “Važno je imati čitaonicu u Vijećnici da se pokaže volja gradske uprave da se ne mora komercijalizirati sve što stigne, a na račun nas koji ih finansiramo”, kaže Duraković za Bilten. “Zašto ne bismo imali neki fini prostor u kojem možemo okupiti mlade ili djecu iz cijelog grada da im čitamo to što smo za njih napisali, a da ne bude prodajni sajam knjiga ili kakva promocija? Moje studije prošle su u čitaonici Vijećnice, i toga se rado sjećam. A čega će se sjećati današnji učenici i studenti? ... Ima li još igdje čitaonica u Sarajevu? Ne mora sve odisati profitom, može nešto biti i u naklonosti za knjige.”

Građani/ke danas traže “otvaranje Vijećnice za besplatne posjete jedan dan u sedmici” i “otvaranje zajedničke čitaone unutar Vijećnice”, koja bi trebala da pripada svima, “po namjeni, načinu korištenja i upravljanja”, da se sastoji od prostorije za čitanje i prostorije za održavanje različitih, manjih skupova (radionica, seminara, sastanaka...) i koji će biti dostupan “svima bez naknade”.

Vijećnica je danas zvanično u vlasništvu države BiH, a korisnik bi trebala biti NUB. No, nakon obnove zgrade, 2014. godine, zgrada je dospjela u posjed gradske vlasti u Sarajevu koje ju većinom koriste u komercijalne svrhe, te za povremene sastanke gradskih čelnika. Proces prijenosa tog posjeda nije transparentan, ali javnosti je poznato da gradske vlasti tvrda uporišta nalaze u činjenici da je tu bila smještena uprava grada do 1958. godine, kada je zgrada data NUB.

Brendiranje komercijalizacijom

Iako čelnici NUB-a tvrde da im zgrada mora biti vraćena na upotrebu, gradske vlasti su zaključile da je upravo njihova obaveza održavati i upravljati Vijećnicom do konačnog rješenja pravnog statusa. Stručnjaci tvrde da biblioteka ne može biti smještena u Vijećnicu, koja je i suviše mala za fond koji sada imaju, ali su tokom godina predlagali da barem dio bude pretvoren u javnu čitaonu i biblioteku. Također upozoravaju da ne smije biti korištena na način na koji je to danas slučaj jer je riječ o kulturno historijskom blagu.

Obnova Vijećnice je trajala više od 20 godina i koštala blizu 23 miliona KM, od čega je oko 19,5 miliona KM stiglo od raznih donatora, a 3,5 miliona KM su osigurale institucije BiH.

Kada su preuzele Vijećnicu, gradske vlasti uspostavile su svoja pravila. Prvo je zaključeno da Vijećnici treba obezbjeđenje te su unajmili privatnu zaštitarsku agenciju. Da bi prikupili sredstva za održavanje, naplaćuju ulaznice, iznajmljuju prostor, a odluku o tome ko dolazi u obzi kao najmoprimac donose gradonačelnik i Gradsko vijeće. Tako se danas u Vijećnici održavaju vjenčanja, razne manifestacije, skupovi farmaceutskih i drugih firmi...

Prihodi prikupljeni od naplate ulaznica i iznajmljivanja prostora koriste se “isključivo za upravljanje, održavanje i funkcionisanje objekta”, tvrde iz Gradske uprave. Oni žele da “brendiraju Vijećnicu kao mjesto za okupljanje, obrazovanje, značajna kulturna i društvena dešavanja, te kao turistički potencijal grada Sarajeva”, a namjerili su otvoriti i kafe-slastičarnu i restoran, uprkos mišljenju stručnjaka prema kojima je upravo ovakvo korištenje zgrade zabranjeno.

Pravovremeni zahtjev

Svjetlana Nedimović, iz grupe “Jedan grad, jedna borba”, podsjeća kako je Vijećnica od 2014. godine, kada je okončana obnova, isključivo komercijalni objekat, turistička atrakcija “i povremeno svadbeni salon ili sala za domjenke, a građanstvu je uskraćen slobodan pristup”. Nedimović nastavlja, “gradska uprava faktički nezakonito gazduje zgradom i naplaćuje ulaz, pri čemu je upitno i za što se troši zarađeni novac. Veći dio vremena, zapravo, Vijećnica je prazna i gluha i to u gradu u kojem je broj javnih prostora, bilo otvorenih ili zatvorenih, sve oskudniji, a nema dovoljno ni čitaonica, pri čemu ih većina funkcioniše u vrlo lošim uslovima. Upravo zbog toga su se ove dvije grupe odlučile na kampanju da se čitanje i čitaoci vrate u Vijećnicu. Smatramo da bi ova akcija trebala ne samo vratiti Vijećnicu građanstvu, Sarajeva i cijele BiH, nego i pokrenuti neke druge akcije za povrat ili otvaranje javnih prostora.”

Smirna Kulenović iz pokreta “Dobre kote” kaže kako je cilj akcije “pokazati koliko je svima nama, kao stanovnicima i stanovnicama grada Sarajeva, stalo da Vijećnica bude ono što je i bila – javno dobro! Zašto je važno da se što više ljudi priključi? Zato što je, podsjećamo, zgrada nekadašnje Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, poznata kao Vijećnica, pripadala svima nama.”

“Jedan grad, jedan borba” i “Dobre kote” pozivaju građane/ke da im se pridruže svakog utorka i subote. Za sad ih mediji u Sarajevu uglavnom ignorišu. Gradske vlasti izuzev zabrane nisu ni pokušale odgovoriti na ovu inicijativu. Nije se oglasio ni PEN niti bilo koja druga institucija u glavnom gradu BiH. Na stepenicama za sada nisu stajali ni predstavnici NUB, a malo je i književnika kao Ferida koji su se priključili. No, akcija je tek počela i dobija veliku podršku na društvenim mrežama.

Gradske vlasti u Sarajevu nisu sklone opipavati bilo ljudi koji žive i rade u ovom gradu. Brojni stručnjaci već godinama upozoravaju da Vijećnica ne može biti korištena na način na koji se to sada radi. NUB pokušava dobiti natrag na korištenje Vijećnicu, mada nije jasno kakav plan oni imaju za ovu zgradu. Onima koji žive u Sarajevu nedostaje i Vijećnica, ali i javni prostor kao i čitaona. Inicijativa “Narodna čitaona: Vijećnica je naša” je tek započela s angažmanom. Stanovnici Sarajeva imaju još jednu priliku da vježbaju solidarnost i pokušaju vratiti ono što im je oduzeto. Uskoro bi trebao biti izabran novi gradonačelnik (proces na koji narod ne može uticati nego je u rukama političkih partija). Na njemu će biti da odgovori i na ovu inicijativu, ali i na kritike o kroničnom nedostatku javnih prostora u ovom gradu. Za sada, dva puta sedmično možete čitati na stepenicama Vijećnice.

Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU