Foto: Google
Evropa u pregovaračkom procesu oko Ukrajine djeluje nekoordinirano. Uspješna strategija mora razjasniti tri centralna aspekta.
Piše: Christos Katsioulis
Može li Evropa provesti svoje interese prema Rusiji i SAD?
Više od 100 dana međunarodne vrteške s Donaldom Trumpom kao američkim predsjednikom – a čini se da europske države još uvijek nisu ništa naučile. Format Weimar Plus koji se sastoji od Njemačke, Francuske, Poljske, Velike Britanije, Italije, Španije, EU kao i Ukrajine dao je na sto ustvari jedan pametan prijedlog: tridesetodnevno primirje koje bi trebalo biti početak mirovnih pregovora.
Odluksa između prekida vatre sa naslijedujućim početkom pregovora ili – ako Rusija odbije...
Sve dok se ne desi stvarna refleksija Crkve i hrvatske politike prema ustaškom razdoblju, kompletna priča o humanizmu i isključivom komemoriranju žrtava bit će isprazna i cinična, kao što i jeste.
Piše: Dragan Markovina
Tema je poznata, toliko da se čovjek umori pišući iz godine u godinu skoro pa isti tekst, zbog čega na koncu i odustane. Da, riječ je o obilježavanju onoga što se naziva Bleiburgom i Križnim putem u hrvatskom kontekstu i općenito o pitanju poslijeratnih ubojstava kolaboracionističkih vojnika. Koji nisu bili samo oni koji su ratovali za ustašku državu, ali su nam za temu jedino oni sada bitni.
Dakle,...
Foto: Hilmi Hacaloğlu/Wikipedia
Uhićenje gradonačelnika Istanbula Ekrema İmamoğlua 19. ožujka stavilo je u središte pozornosti stanje demokracije u Turskoj. Ovaj čin označava moguću prekretnicu u postupnoj demontaži sekularnih i demokratskih stupova zemlje.
Piše: Deniz Torcu
Prilikom svog osnutka 1923., Republika Turska uspostavljena je kao sekularna država pod vodstvom Mustafe Kemala Atatürka. Sekularizam se smatrao ključnim za moderni razvoj budući da je odvojio državne strukture moći od vjerskih vlasti. Međutim, nedavne studije pokazuju da je to razdvajanje oslabilo otkako je Stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine.
Istraživačica specijalizirana za tursku politiku Jenny White primjećuje da je pod AKP-om islam prešao put...
Foto: N1
Amnestija Milorada Dodika, čini se, sve je bliža. Hapšenja nema, domaće strukture to dosad nisu mogle ili htjele izvesti, a EUFOR je više puta ponovio da neće asistirati u tome. Iz javnih istupa Trojke može se iščitati da iz EU stižu i poruke da se Milorad Dodik “abolira od krivičnog gonjenja u zamjenu za njegovo pokajanje i povlačenja svih neustavnih zakona”.
“U nama nemate i nećete imati partnera za to” – poručili su odlučno iz Trojke, ali ako su u posljednjih nekoliko mjeseci građani BiH nešto naučili, jeste da pojam relativnosti očito najviše vrijedi u bh. politici. Zato ne...
Foto: banjaluka.net
Sve glasnija zapaljiva retorika i političke provokacije iz vrha Republike Srpske nailaze na oštre odgovore međunarodne zajednice.
Potezi predsjednika RS Milorada Dodika i njegovih saradnika ozbiljno ugrožavaju ne samo evropski put Bosne i Hercegovine, već i unutrašnju stabilnost zemlje. Najnoviji incident – proglašenje njemačke ministarke za Evropu i klimu Ane Lirman “personom non grata” – dodatno je narušio odnose BiH s jednom od najuticajnijih članica Evropske unije.
Ovakvo ponašanje nije izolovan incident, već kulminacija dužeg procesa u kojem vlasti Republike Srpske pokušavaju sistematski minirati državne institucije i pojačati anti-zapadnu retoriku. Njemačka, Austrija, SAD i Velika Britanija već su uvele sankcije...
Foto: Getty
Dok Pax Americana polako nestaje, glavno pitanje je da li će evropske i istočnoazijske demokratije formirati nove odbrambene saveze. Za to bi bilo potrebno liderstvo Njemačke i Japana, pa ostaje da se vidi da li je ijedna od ovih zemalja spremna da oživi borbeni duh
Piše: Ian Buruma
Kraj Pax Americane se jasno nazire. Iako je to dugo bio cilj mnogih ljevičara koji su se borili protiv "američkog imperijalizma", zapravo nije toliko iznenađujuće to što su na kraju rušenje svjetskog poretka pokrenuli desni fanatici u vladi SAD. Američka krajnja desnica je uvijek bila više izolacionistička od liberalnog establišmenta. Sada je...
Foto: picture alliance/robertharding
Kada je američki predsjednik Trump posljednji put zahtijevao kontrolu SAD-a nad Grenlandom, skrenuo je pažnju na vruću tačku od globalnog geopolitičkog značaja. Velike sile su tamo angažirane - ne bez razloga.
Piše: Kersten Knipp
U julu i augustu 2024. godine led Arktičkog mora pucao je pod čelikom tri teška kineska ledolomca: Xuelong 2, Ji Di i Zhong Shan Da Xue Ji Di. Tri broda isprobavala su nesmetanu plovidbu Sjevernim morem – što je bilo praktično i korisno, ali i simbolički značajno. Poruka je bila jasna: Kina je prisutna u Arktiku i to trajno. Ta poruka je nije ostala neprimijećena – ruska državna novinska...
Ilustracija
Do sada su se taktički interesi Rusije i Kine u centralnoj Aziji poklapali. Međutim, u budućnosti bi moglo doći do napetosti.
Piše: Eldaniz Gusseinov
Proteklih godina Rusija i Kina su intenzivno radile na tome da povećaju svoj uticaj u centralnoj Aziji. One stvaraju alijanse i produbljuju gospodarska partnerstva. Međutim, s njihovim rastućim angažmanom u regionu raste i vjerovatnoća otvorenog rivaliteta između dvije zemlje. Sigurnost i kontrola nad regionalnom stabilnošću postaju sve više odlučujući faktori. One odlučuju gdje Moskva i Peking sarađuju – i gdje bi mogla nastati trenja i konflikti.
Od njihove nezavisnosti Rusija je u centralnoazijske države donijela prije...
Foto: DesignIt/Zoonar/picture alliance
Rezultati izbora inauguriraju novo poglavlje u njemačkoj povijesti. Dugo poslijeratno razdoblje, obilježeno težinom krivnje za holokaust i pokušajem, nikad do kraja uspjelim, ponovnog ujedinjenja Istoka i Zapada, definitivno je završilo i otvara se novo doba koje već nosi mnoge nepoznanice i neizvjesnosti. Za to je dovoljno pogledati sastav budućeg Parlamenta (Bundestag).
Piše: Donatella Di Cessare
Alternativa za Njemačku (AfD) udvostručuje svoju podršku, unija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) sa svojim kandidatom za kancelara Merzom se afirmira, dok Scholzova Socijaldemokratska partija (SPD) tone, plaćajući za svoje brojne dvosmislenosti. Povijesne stranke poput Liberala nestaju, dok Zeleni plaćaju...
U poplavi analiza o stanju svijeta nakon promjene vlasti u Washingtonu izdvaja se osvrt Alexandera Hursta za The Guardian. Ovdje ga prenosimo u skraćenoj verziji.
Nakon godina trvenja sa SAD-om oko toga treba li Francuska imati vlastiti nuklearni arsenal, francuski predsjednik Charles de Gaulle je 1966. povukao svoju zemlju iz integriranog zapovjedništva NATO-a (ne i iz samog saveza, što je uobičajena zabluda) i zatražio od američkih snaga stacioniranih u Francuskoj da odu. Kao odgovor, američki državni tajnik Dean Rusk upitao je de Gaullea : “Uključuje li to i mrtve Amerikance na vojnim grobljima?” U samo jednom vikendu, napadi JD...
