fbpx

PXL denis kapetanovic PIXSELL1

Da će do dogovora između ključnih stranaka u Federaciji BiH, SDA i HDZ-a, teško doći, ostalo je jasno i nakon odlaska Palmera i Eichhorst, kao što je to bilo jasno i prije dolaska ovih međunarodnih zvaničnika, unatoč tvrdnjama Izetbegovića i Čovića da su sada „znatno bliže rješenju“

Autor: Gordana Katana

Iako rok u kojem bi trebale biti pripremljene izmjene Izbornog zakona BiH, kako bi se u skladu s njima proveli opšti izbori 2022., neumitno teče, Interresorna radna grupa Parlamentarne skupštine BiH, kojoj je taj zadatak povjeren, nije učinila nikakve konstruktivne pomake.

Glavni kočničari su predstavnici tri vladajuće stranke na državnom nivou (SNSD, HDZ i SDA), čiji se predstavnici ili ne pojavljuju na zakazanim sjednicama ovog radnog tijela, ili ne izlaze sa bilo kakvim konstruktivnim prijedlozima.

Stoga se odluke o tome u kom će pravcu ići izmjene izbornog zakonodavstva u suštini nalaze u rukama Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića kojima se, opšti je dojam, ne žuri da se steknu zakonski uvjeti za nedskiriminatorne, poštene, demokratske i transparentne izbore u BiH.

PALMER I EICHHORST NEOBAVLJENOG POSLA

„Ima li se u vidu način na koji najveće stranke doživljavaju politiku, jasno je da njima nije u interesu da se išta mijenja jer u ovakvoj konstelaciji odnosa oni najlakše vladaju. Tako da sumnjam da kod njih postoji iskrena želja da do izmjena Izbornog zakona dođe“, kaže za naš portal Vehid Šehić, član Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH.

U takvom ozračju bh. političari dočekali su prošle sedmice visoke međunarodne zvaničnike SAD i EU, Matthewa Palmera i Angelinu Eichhorst. Njihova poruka je bila jasna: u BiH nisu došli da ponude ili nametnu rješenja u kojem bi pravcu Izborni zakon trebalo mijenjati, već su doputovali da daju podršku domaćim političarima da sami postignu dogovor.

No, da će do dogovora između ključnih stranaka u Federaciji BiH, SDA i HDZ BiH, biti teško doći, ostalo je jasno i nakon odlaska ovih međunarodnih zvaničnika, kao što je to bilo jasno i prije dolaska Palmera i Eichhorst, unatoč tvrdnjama Izetbegovića i Čovića da su sada „znatno bliže rješenju“.

Valja podsjetiti da je kamen spoticanja upravo u viđenju šta je prioritet u izmjenama Izbornog zakona i djelimičnih ustavnih promjena.

Čović i HDZ, podsjećamo, insistiraju na provođenju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić što bi, kako tvrde, omogućilo princip „legitimnog predstavljanja“ konstitutivnih naroda. Međutim, Božo Ljubić je samom apelacijom Ustavnom sudu BiH, a koja se odnosi na izbor delegata u Domu naroda FBiH, zapravo doveo u pitanje asimetrični model kolektivne zaštite nacionalnih prava u dva entiteta.

Na drugoj strani SDA ključnim smatra provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava (presuda Sejdić – Finci) čime bi se, kako tvrde, svim građanima BiH, bez obzira na nacionalnost, omogućilo pravo da budu birani u institucije vlasti.

Čović je nakon sastanka s američkim i EU diplomatama naveo da se nije razgovaralo o detaljima, ali se „prepoznao put kojim se za veoma kratko razdoblje može doći do rješenja“, odnosno da je taj put na tragu rješenja koje su HDZ BiH i SDA postigli prilikom dogovora o novim izbornim pravilima za gradske vlasti Mostara.

Te je tvrdnje, međutim, odbacio sam Izetbegović u pismu liderima svih političkih stranaka zastupljenih u Parlamentu BiH, predstavljajući im SDA-ov prijedlog izmjena izbornog zakona. Izetbegović u pismu napominje da SDA i HDZ nisu postigli nikakav zajednički prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, te da postoje dva „u velikoj mjeri suprotstavljena prijedloga“.

ULTIMATUMI HDZ-A I HNS-a

SDA je, naime, predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz Ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz RS u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak. Ostavili su mogućnost da se izbor članova Predsjedništva BiH ubuduće obavlja direktno kao dosad, ili indirektno, odnosno imenovanjem u Parlamentu BiH, ali da to bude identično rješenje koje će vrijediti za oba entiteta.

Koliko su razlike između SDA i HDZ nepremostive bilo je jasno i prije nego su Palmer i Eichhorst stigli u BiH. Članovi Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) na zajedničkoj sjednici zaključili su da prioritet HDZ-a BiH ostaju „nova pravila za izbor delegata u Domu naroda i članova Predsjedništva BiH“, te poručili da HDZ neće odustati od svojih zahtjeva.

Vehid Šehić, komentarišući cijelu ovu situaciju, kaže da osim nedostatka političke volje za promjenama postoji i politička neodgovornost koja se ogleda kroz nepoštivanje odluka sudova, kako domaćih tako i međunarodnih, iako su one imperativne, te da je razlog tome što ne postoje sankcije za one koji se tako ponašaju.

Ipak, on izražava i dozu optimizma koju, navodi, ne temelji na ponašanju naših političara, nego zbog jasnog stava SAD i EU, prije svega Njemačke, da BiH mora ispuniti 14 prioriteta na putu ka EU, od kojih je prvi izmjena izbornog zakonodavstva i implementacija odluka Evropskog suda za ljudska prava.

„Tu za mene ne bi trebalo biti dileme. Međutim, vidimo da je formirana interresorna radna grupa te da ponovo dominantu ulogu žele da imaju vladajuće stranke, i tek su pod pritiskom javnosti u nju uključeni i predstavnici opozicije. Ali ono što je potpuno neprihvatljivo jeste zašto nema i članova CIK-a, jer je to institucija koja provodi izbore i najbolje zna šta to treba mijenjati u Izbornom zakonu, jer ga članovi interresorne radne grupe ne poznaju i zato im treba stručna pomoć“, navodi Šehić.

Ističe da je za njega neprihvatljiva dominacija vladajućih stranaka te da zato u interresornu radnu grupu treba uključiti i civilni sektor i predstavnike akademske zajednice jer Izborni zakon treba da zaštiti izbornu volju građana u BiH a ne određenih političkih stranaka.

Interpretacija HDZ-a o tome ko su, kada se govori o izboru članova Predsjedništva BiH i delegata u državnom Domu naroda iz FBiH, „legitimni predstavnici hrvatskog naroda“, smatra Šehić, dodatno komplikuje cijeli proces.

DODIKOVE PODVALE

„Mi kod sve tri vladajuće stranke imamo problem zloupotrebe jedinstva naroda koje se podvodi pod političko jednoumlje stranaka, koje imaju istu matricu. Podsjetit ću da je 2012. bio prijedlog kako bi se implementirala odluka Sejdić – Finci da se iz RS bira jedan, a iz FBiH dva člana Predsjedništva, bez navođenja nacionalne pripadnosti kako bi se otklonila diskriminacija. Isto tako ovaj problem bi se mogao riješiti i na način da Predsjedništvo BiH ima protokolarnu ulogu, kao u SR Njemačkoj, a da se najveći dio nadležnosti prebaci na Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH, ali je ovdje problem što niko neće da se odrekne benefita koje donose te funkcije“, ističe Šehić.

U nedostatku bilo kakvog konstruktivnog prijedloga vezanog za izmjene Izbornog zakona, lider SNSD-a Milorad Dodik pred diplomate SAD i EU izašao je s idejom se na izborima bira predsjednik RS koji bi bio i u funkciji člana Predsjedništva BiH, te dodao da to zahtijeva promjene Ustava BiH „o kojima mnogi pričaju i žele da nametnu svoja rješenja“. Ustvrdio je da bi to bilo kapitalno za RS da se njen predsjednik pojavljuje na međunarodnoj sceni, „čime bi se ojačala pozicija predsjednika, ali i same RS“.

Opozicija u RS-u, pak, kategorički je takvu ideju odbacila, nazvavši je još jednom u nizu „Dodikovih podvala“. Da bi do toga došlo, naveo je lider SDS-a Mirko Šarović, potrebna je izmjena Ustava i RS i Ustava BiH, zasnovana na dvotrećinskoj parlamentarnoj većini, a „to se Dodiku neće ostvariti“.

Šehić podsjeća da je Ustav BiH jasno definisao nadležnosti entiteta i države i da je stoga Dodikova inicijativa neprihvatljiva.

On zaključuje da svojim politikama BiH na ruku ne idu ni Hrvatska i Srbija, koje kao države potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma nisu ispunile svoju ulogu da na konstruktivan način pomognu u razvoju ove države.

„Miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja BiH, kada govorimo o izbornom zakonodavstvu, je neprihvatljivo i njihovi stavovi nisu tačni i služe da se dezavuiše evropska javnost. Posljednji takav primjer je dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji prvu zvaničnu posjetu BiH svodi na posjetu gradova s hrvatskom većinom, čime jasno ističe podjele u BiH. Pri tom upućuje i prijetnje kako Hrvatska neće popuštati kod prava Hrvata u BiH. Tako se daje značaj samo jednom narodu. Na drugoj strani imamo predsjednika Srbije koji stalno govori kako poštuje integritet i suverenitet BiH, ali u isto vrijeme stvarni stav Srbije vidi se iz izjava ministra Aleksandra Vulina“, zaključuje Šehić.

inforadar.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU