fbpx

Denis Č

Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva

Reforme koje su predviđene u okviru Programa reformi BiH za 2022. godinu, ne samo da su preuzeta obaveza naše zemlje, već su i od krucijalnog značaja za bolje njeno funkcionisanje u političkom, ekonomskom, odbrambenom, sigurnosnom i pravnom smislu. Kao takav, naredni Program reformi apsolutno zaslužuje da bude prvi uslov za formiranje novog Vijeća ministara BiH. 

piše: Denis Čarkadžić

Kako je 20.10.2022. godine navedeno na zvaničnoj stranici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, 56. redovna sjednica ovog organa izvršne vlasti “odgođena je zbog nedostatka kvoruma”, te će “novi termin održavanja sjednice biti naknadno utvrđen”.

Iako uveliko ističe 2022. godina, na sjednici se, pored ostalog, na dnevnom redu trebao naći i Program reformi Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.

Još u aprilu 2021. godine, Komisija za saradnju sa NATO, na čelu sa Josipom Brkićem, koji je ujedno i zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, uradila je svoj dio posla, usvojila Nacrt Programa reformi Bosne i Hercegovine za 2021. godinu i poslala ga Vijeću ministara na usvajanje.

No, od tada do danas, navedeni dokument nije dobacio do dnevnog reda.

Situacija podsjeća na onu nakon Opštih izbora 2018. godine, a koja je uslijedila nakon što je NATO početkom novembra iste godine uveo našu zemlju u program Akcionog plana za članstvo (MAP), te pozvao Bosnu i Hercegovinu da u sjedište Alijanse uputi svoj prvi Godišnji nacionalni program (ANP).

Kao što se navodi na zvaničnoj stranici NATO saveza, MAP je NATO-ov program savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen pojedinačnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti savezu, a učešće u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku Saveza o budućem članstvu.

Punih godinu dana trajale su blokade imenovanja novog saziva Vijeća ministara, no nakon usvajanja Programa reformi BiH za 2020. godinu od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te imenovanja Zorana Tegeltije za mandatara, prvi Program reformi BiH upućen je u NATO u decembru 2019. godine.

Preuzete obaveze iz tog dokumenta naša zemlja je, i pored niza otežavajućih okolnosti, u najvećoj mjeri ispunila, što je potvrđeno i od strane Alijanse.

Međutim, ponovo su u tom smislu uslijedile blokade, te je odavno jasno da su šanse da ovaj saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvoji naredni Program reformi BiH, minimalne.

U svojoj izjavi, nakon što je posljednja sjednica Vijeća ministara ponovo odgođena, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bisera Turković izjavila je da je Tegeltija, između ostalog, ponovo odbio da na sjednicu uvrsti prijedloge odluke o Programu reformi BiH za 2021. i 2022., te podvukla da je krajnje vrijeme da se taj proces otkoči.

Zanimljivo je da je, istoga dana kada je otkazana sjednica Vijeća ministara na kojoj se trebao naći Program reformi BiH, Josip Brkić u Briselu održao odvojene sastanke sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Mirceom Geoanom, te zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika Alijanse za politička pitanja i sigurnosnu politiku Javierom Colominom.

Pored tema poput razvijanja novog paketa za izgradnju obrambenih kapaciteta pod nazivom „Prilagođena podrška Bosni i Hercegovini“, te nadolazeće odluke Vijeća sigurnosti UN-a o statusu misije Althea u BiH, riječi je bilo i o Programu reformi. Kako je javnost obaviještena, Brkić je svoje sagovornike podsjetio da je Komisija za saradnju sa NATO-m jednoglasno usvojila Program reformi za 2022. godinu, te ga uputila na usvajanje Vijeću ministara BiH.
Također je naglasio da je "Program reformi 2022" Komisija jednoglasno usvojila, a dokument uputila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na razmatranje i usvajanje.

Bosna i Hercegovina je, reklo bi se, na “lijepe oči” dobila preporuku za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Na lijepe oči jer, realno, nije učinjeno ništa po pitanju bilo kakvih suštinskih reformi da bi se taj status od strane vlasti zaista zaslužio.

Nakon što je tokom 2020. godine napravljen ozbiljan pomak u okviru NATO integracija, paralelno sa blokadama reformi na evropskom putu, u posljednjih godinu i pol dana ponovo je blokirano i ispunjavanje preuzetih obaveza koje Bosna i Hercegovina ima u okviru MAP-a.

Reforme koje su predviđene Programom reformi BiH za 2022. godinu, ne samo da su obaveze, već su i od krucijalnog značaja za efikasnije funkcionisanje države u političkom, ekonomskom, odbrambenom, sigurnosnom i pravnom smislu.

Kao takav, naredni Program reformi BiH apsolutno zaslužuje da bude prvi uslov za formiranje novog Vijeća ministara BiH.

Autor: Impuls  

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU