fbpx

pravda

U Banjaluci je u nedjelju održan marš povodom Međunarodnog dana žena. Marš je za razliku od prošle godine, kada ga je policija prekinula, prošao bez incidenata.

Učešće aktivista grupa „Pravda za Davida“, na prošlegodišnjem maršu je poslužilo kao „opravdanje“ za policijsku intervenciju.

I ove godine su pravdaši učestvovali u maršu. Nisu nosili obilježja jer su ih tako organizatori marša zamolili. I nije to za pohvalu. To je slika diskriminatorskog društva, u kojoj je demonstrirana otupljenost oštrice aktivizma u ovom gradu.

Pravo da budu nevidljivi, da ćute, jedino je što je onima koji traže pravdu za ubijenog Davida Dragičevića dozvoljeno.
U međuvremnu su aktivisti „Pravde za Davida“, osnovali i političku organizaciju Pokret Pravde.
Sada se suočavaju sa novim oblikom diskriminacije, banke u RS im redom odbijaju otvoriti žiro račun uz „savjet“ da pokušaju „negdje drugo“
Do koje mjere su ovi ljudi diskriminisani svjedoči i to što je čak i pojedincima koji su od policije prepoznati kao aktivisti PzD zabranjeno stanjanje na Trgu.
Zbog toga aktivistkinje Aleksandra Vranješ i Sofija Grmuša, odlučile su tužiti Republiku Srpsku zbog diskriminacije.

„Bilo ko, a ko je prepoznat od strane policijskih službenika kao član grupe Pravda za Davida, biva upozoren da ne može boraviti na Trgu Krajine, te istom u roku od par minuta uslijedi naređenje da se udalji. Ovo upozorenje i naredba za udaljenje dolazi od policijskih službenika bez ikakvog pravnog i zakonskog osnova, a građani koji su udaljeni nalazili su se ili sami ili u društvu sa još jednim građaninom – prijateljem, partnerom, članom porodice i sl – dakle nisu se nalazili u grupama niti su održavali bilo kakav javni skup“, kaže Advokatica Jovana Kisin.

Aleksandra Vranješ i Sofija Grmuša su udaljene sa trga dok su čekale prijateljicu da odu na kafu. Odlučile su da zaštitu zatraže od suda.

„Njih dvije su pokrenule parnični postupak, dakle tužbu kojom traže da Osnovni sud utvrdi postojanje diskriminacije, te zabranu dalje diskriminacije i naknadu nematerijalne štete. Pravni osnov za tužbu je Zakon o zabrani diskriminacije BiH i to konkretno učinjena segregacija neposrednom diskriminatornom radnjom od strane Republike Srpse preko MUP-a, jer su tužilje izdvojene od ostalih građana, tretirane na drugačiji način od ostalih građana i to na način da je istim uskraćeno pravo kretanja i boravka na javnom mjestu bez ikakvog zakonskog osnova, osim činjenice da pripadaju neformalnoj grupi Pravda za Davida.“, kaže advokatica Kisin.

Impuls

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU