fbpx

Femicomix je međunarodni projekt i izložba posvećena ženskom stvaralaštvu u području stripa u organizaciji kolektiva Komikaze. Ivana Armanini, pokretačica ovog kolektiva i jedna od začetnica projekta Femicomix, za Oslobođenje govori o perspektivama ženskog stripa, njegovim kritičkim potencijalima i mogućnostima

ivana

Piše: Đorđe Krajišnik

Možete li najprije reći nešto više o samoj izložbi Femicomix, kako je nastala i šta podrazumijeva?

- Putujuća Femicomix izložba je retrospektiva stripova ženskih autorica objavljenih u Komikaze izdanjima proteklih 13 godina. Od 240 objavljenih autora na Komikaze portalu jedna četvrtina su žene. Izbor od 17 autorica je nastao sistematičnim istraživanjem na pretežno mlađoj sceni autorskog stripa, većinski regionalno fokusiranom s povremenim ekstenzijama na Evropu i Sjevernu Ameriku. Izložba je imala premijeru na Crack festivalu u Rimu, hrvatsku premijeru u Zadruzi Praksa u Puli, a slovenska će biti 29. 9. i 19. 10. u kinu Šiška na festivalu Mesto Žensk u Ljubljani.

Izložba za ponijeti

Autorice koje izlažu su Komikaze publici već poznata imena, dok će radove nekih od njih putnici/e namjernici/e sada možda napokon otkriti. Strip-table su na izložbi prezentirane u obliku velikih plakata koji su otisnuti i u mapi A3 formata, pratećoj kataloškoj publikaciji izložbe s devizom "izložba za ponijeti". Predgovor je napisala Asja Bakić. Ženski strip u estetskom smislu naravno ne postoji. Ono što svakako postoji to je generalni deficit ženskih autorica u stripu „srednje struje", posebice u strip-industriji neovisno o statističkoj većini, dužem životu i, bar formalno, svima dostupnom obrazovanju. Također, prisutan je fenomen sve većeg broja kvalitetnih autorica u autorskom stripu.

Femicomix, kako ste pred samu izložbu kazali, polazi od ideje da je stripovsko stvaralaštvo žena budućnost stripovske forme, odnosno medija. Šta podrazumijevate pod tim?

- Femicomix predstavlja strip-crtačice mlađe i srednje generacije koje anticipiraju budućnost autorskog stripa. Širok stilski raspon ilustrira bogat potencijal medija, od eksperimentalnih proto-stripova i poigravanja strip konvencijama do klasičnijih formula. Koliko je ovaj raspon uzak u rodnom smislu, širok je u iskustvenom i stilskom. Neke autorice su se prvi put okušale u ovom mediju, a neke imaju iza sebe više proslavljenih albuma. Zajednička im je želja za stripostvaranjem po unutrašnjem imperativu. Autorski strip je strip u kojem svak/a autor/ica nalazi svoju definiciju stripa. Komikaze su u cjelini posvećene afirmaciji slobode izraza i kontinuiranoj redefiniciji medija. Sloboda se pri tome odnosi i na otvaranje pitanja granica i slobode njihove promjene. Ideja da je strip stvaralaštvo žena budućnost strip-forme u Femicomix kontekstu ne znači da muškarci nemaju u perspektivi što reći, nego ima svrhu popularizacije raznolikosti stvaranja ženskih autorica. Komikaze godinama rade na tome da potencijal ženskog stvaralaštva učine vidljivijim i pristupačnijim široj javnosti, koristeći se svim raspoloživim sredstvima: ukoričenim brojevima časopisa, istoimenim online izdanjima na www.komikaze.hr, izložbama, radionicama i networkingom.

Kako se na ovim prostorima uopšte odnosi spram strip stvaralaštva žena, u kojoj mjeri je strip "rezervisan" u javnosti samo za mušku populaciju?

- Popularno je mišljenje da žene ne zanima strip. Kultura muškog puberteta i srodnog mu senzibiliteta kroz superjunake i scenaristički nezahtjevnu anegdotalnu naraciju se njeguje na strip-festivalima i širokoj strip-ponudi i u ex-Yu prostorima. Ipak, žena je sve više u suvremenom autorskom stripu. Ova strip-grana ima otvorenu formu dijaloga i traži interakciju. Radi se o nekomercijalnoj metodi, jer je masovno tržište ipak sklonije gotovim rješenjima i serviranim odgovorima. Na sreću, tržišna isplativost je danas relativna kategorija, pa autorice, kao i autori sami pronalaze načine da svojim stripovima dopru do zainteresirane i srodne publike, gradeći s njima aktivnu i otvorenu mrežu stripofiličara.

Budući da je fokus ove izložbe, kao i cjelokupnog Vašeg rada, na stripovskom stvaralaštvu žena, kakva je ženska strip-scena, po Vašim saznanjima, na prostoru postjugoslavije?

- Femicomix stripovi su jak argument snage suvremenog stripa ženskih autorica regije. Kolekcija predstavlja, uz autorice međunarodnog stripa (Meyer, Baeza, Broenner, Bunjevac, Piksa, Ehrlemark), mahom radove mlađih imena hrvatskog (Pipal, Jurov, Brnardić, Balekić, Janković, Rica, Armanini) i regionalnog stripa (Bogovac, Tomšič, Varl, Woznicki), pružajući kompleksnu sliku onoga što nam taj prostor nudi. Retrospektiva ima širok stilski spektar u čijem se pleteru gradi i nadopunjuje sugestivna vizualna cjelina. Kontrapunktirane su apstraktna sugestija i dokumentaristika, crno-bijela paleta s jakim koloritom, crtački minimalizam s gustom kolažnom igrom itd. U narativnoj strukturi pratimo komplementarne autofikcije u radovima Baeza - Brnardić, ispovjedni ton s metaformama: Broenner - Janković, ironiju: Varl - Waznicki - Balekić...Svim autoricama je zajedničko ironiziranje klasične strip-forme koju dovode do rubnih područja. Na tim rubovima nalazimo i Komikaze estetiku uopće, koja spaja strip i apstrakciju, akciju, eksperiment, street art i grafizam. Iako ženska strip-scena kao takva ne postoji, i na prostoru postjugoslavije sve je više novih autorica.

Možemo li govoriti o nekim poetičkim sličnostima ili razlikama među strip- autoricama na ovim prostorima, koja su tematska i stilska obilježja karakteristični za tu scenu?

- Teško je govoriti o regionalnom identitetu autorskog stripa kad je zajednički ključ pristupa mediju, kako autorica, tako i autora suvremenog stripa - istraživanje, igra i eksperiment. Definiciju "scene" obično tražimo u fizičkom prostoru u kojem se zateknemo. Svaka živa scena pretpostavlja festivale, izdavaštvo, distribuciju, knjižare, strip-edukaciju i kritiku. Iz ove perspektive ona ne postoji, nego je uglavnom raspršena po lucidnim žarištima. Ono što ju izvlači i čini stvarnom je Internet, koji je omogućio dostupnost osoba, ljudi i kolektiva koji nemaju realne mogućnosti da budu konkurentni u smislu kapitala, marketinga i organiziranog, podmazanog sistema, kao primjerice u Francuskoj, Belgiji i SAD-u. Virtualna je stvarnost pregazila fizičku jer je sve dostupno i besplatno na bilo kojem kutu kugle zemaljske. Lavina kvalitetnih autorica je pokrenuta virtualnom kohezijom i dugoročno je zaživjela kroz portale, blogove i društvene mreže.

Putujuće izložbe

Femicomix je pokušaj da se na taj fenomen zaokruženo ukaže u nekom fizičkom i virtualnom prostoru kroz internet, putujuće izložbe i kataloško izdanje u obliku mape postera. Sve Femicomix stripove, detaljne opise radova izabranih autorica, uvodni tekst, koncept projekta i fotoreportaže s turneje možete pogledati na http://komikaze.hr/wiki/femicomix/

Koliko, u konačnici, ženski strip polazi od kritičkih stanovišta, da li se putem stripa kao medija preispituju postojeći društveni modeli i položaj žena u našim patrijarhaliziranim sredinama?

- Svakako i strip može biti instrument promjene, kao i drugi mediji. Činjenica je da treba intenzivno raditi i na jačanju "ženske fronte". U patrijarhalnim sredinama ovih prostora postoji jaka potreba za mijenjanjem (ne)kulturnog naslijeđa i to nije moguće bez jakog angažmana. Postoji snaga grupe i metoda da se neka scena, koja je sama po sebi sklona samozatajenju - prepozna, definira i afirmira, na čemu rade Komikaze i projekt Femicomix. Društvo i strip u tranziciji se prepliću na svim razinama. Suvremeni autorski strip piše nove kodove struktura sagrađenih na otvorenijem dijalogu i suradnji. Interakcija u kojoj su autor/ica i publika ravnopravni su metoda alternativnog društvenog modela i stripa. Metoda uključuje i kritiku patrijarhata, a rodni ključevi su nebitni. Autorski strip je medij koji danas suvereno progovara o svim problemima čovjeka i društva u kojem ono živi, postavlja pitanja i traži nove odgovore.

oslobodjenje.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU