fbpx

765 430 699ced2324f2f5ac42fc84ab074a64d1

Prema podacima najnovijeg istraživanja programa za okolinu Ujedinjenih nacija, količina elektronskog otpada svake godine raste za 40 miliona tona i tim predstavlja jedan od najgorih oblika zagađivanja planete Zemlje.

Iako Zakonu o upravljanju otpadom postoji, akt koji detaljano propisuje mjere zabrane i ograničenja korišćtenja električne i elektronske opreme koja sadrži opasne materije, te način i postupak upravljanja ovim otpadom, tek je u izradi.

“Ono što nije precizno definisano jeste da je trebalo nakon usvajanja Zakona o upravljanju otpadom i kategorizaciji, da se donese jedan pravilnik koji bi definisao načine i metode transporta, privremenog skladištenja i dalje postupanje sa tim otpadom. Taj pravilnik nije donijet od strane ministarstva, ali očekuje se da će u narednom preiodu donošenjem tog Pravilnika, neke stvari biti jasnije, rekao je Dragiša Marjanović direktor “Eko - depa” Bijeljina.

Ako uzmemo u obzir da je odlaganje ovog opasnog otpada u Srpskoj tek u začeću, građani gotovo da ni ne znaju kako postupiti sa njim, postavlja se pitanje, kako se kompanije, institucije i ministarstva rješavaju starih računara, telefona i ostalog otpada opasnog po okolinu? Dok čekamo zvaničan pravilnik od ministarstva, snalazimo se kako znamo i umijemo.

“Formirao sam magacin u koji smještam i prikupljam elektronski otpad, a kada se prikupi određena količina, dolaze ljudi iz Brčkog, odvoze otpad, kako sam čuo u Mostar, kasnije ide za Sloveniju, pa za Kinu”, rekao je Goran Stevanović serviser elektronske opreme u Bijeljini, koji se više godina bori s pitanjem odlaganja otpada.

Postojala deponija za elektronski otpad ili ne, sva pravna i fizička lica na području grada Bijeljina obavezna su da ga uredno odlože dva puta godišnje(april i oktobar), a ovlašćene firme AD “Komunalac” Bijeljina i “Dule trgo-trans” odvezu na regionalnu Eko deponiju.

Iako su institucije, zbog velike količine stare opreme, odgovornije, te otpad predaju servisima, nesavjesni i neupućeni građani većinu ovog opasnog otpada bacaju u rijeke, šume, te na divlje deponije. Novčane kazne nisu male.

“Kada su u pitanju pravna lica ,kazne su od 2.000 do 5.000 KM ako odlažu komunalni otpad tamo gdje nije predviđeno, odnosno van lokacija predviđenih za odlaganje i van posuda za odlaganje. Za ovlašteno pravno lice od 500 do 900 KM, za preduzetnike od 600 do 1.000 KM i za fizička lica od 400 do 800 KM, rekao je Ratomir Draganić načelnik odjeljenja Komunalne polcije Bijeljina.

Da li se elektronski otpad reciklira, zvanično NE, ali koliko smo uspjeli da saznamo krajnji reciklant otpada Srpske je Kina. Kako i kuda, još nije poznato. Do tada sve je na našoj savjesti da sačuvamo planetu i odgovorno ga odlažemo ili pretrpimo komunalne kazne, koja zna dobro da udari po džepu. Za to vrijeme džepovi ministara se pune dok se, konačno ne donose pravnik o definisanju načina i metoda transporta, privremenog skladištenja i reciklaže.

BN TV

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Maj 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5