fbpx

1udba

Hoće li Dodik prije odlaska iz Palate Republike ukazom osnovati "Savjet za zaštitu ustavnog poretka", odnosno obavještajnu agenciju Republike Srpske? Bivši pripadnici DB-a tu ideju zdušno pozdravljaju. Da li je u pitanju stvarna namjera, ili tek spin u okviru priprema za borbu za preuzimanje OBA BiH!? 

Ideja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o formiranju nacionalne službe za bezbjednost u RS naišla je na odobravanje u prvom redu bivših pripadnika nekadašnje jugoslovenske Službe državne bezbjednosti. Do sada su se o toj ideji pozitivno izjasnili Predrag Ćeranić, Sredoje Nović, Dževad Galijašević i drugi.

Zagovornici ove ideje pravni osnov nalaze u Ustavu RS koji kaže da Predsjednik Republike, u skladu sa "Ustavom RS i Ustavom BiH i zakonom, obavlja poslove iz oblasti odbrane i bezbjednosti", i da može da "obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti".

Direktor nekadašnje Službe državne bezbjednosti Republike Srpske i prvi direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Sredoje Nović, smatra da je Republici Srpskoj potreban savjet za zaštitu ustavnog poretka, u kojem bi bili zauzimani ključni stavovi koji bi bili obavezujući za institucije i predstavnike RS na nivou BiH.

On je istakao da je najava predsjednika Srpske Milorada Dodika da bi Srpska trebalo da formira svoju službu nacionalne bezbjednosti iznuđen, ali opravdan potez zato što Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH ne radi svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom.

Nović, koji je cijeli radni vijek proveo u sektoru bezbjednosti, smatra da bi Republika Srpska, prvo trebalo da osnuje savjet za zaštitu ustavnog poretka, čiji bi posao bio da analizira sve informacije od značaja za bezbjednost Republike Srpske, pa i BiH i regiona.

– Mogu se razmatrati i određena ekonomska pitanja koja zadiru u sferu bezbjednosti jer zaštita ustavnog poretka podrazumijeva i zaštitu njenog ekonomskog poretka – rekao je Nović.

On je naglasio da bi u savjetu bili zauzimani ključni stavovi koji bi bili obavezujući za institucije Srpske i njene predstavnike na nivou BiH, te da Srpska apsolutno ima pravo na formiranje savjeta za zaštitu ustavnog poretka i to mogu da ospore samo zlonamjerni.

– E sad dolazimo do onoga o čemu je govorio predsjednik Srpske. Ključni problem u BiH je što u OBA smatraju da ona račune mora da polaže pojedinim ambasadama i ambasadorima umjesto da Banjaluci i predsjedniku Srpske, bez obzira na to ko je on i kako se zove, predoči informacije i upozna ga o ključnim pitanjima od interesa za bezbjednost Srpske i BiH – rekao je Nović.

On je naveo da, ukoliko šefovi službe ne nađu za shodno, iako su po zakonu o OBA duži da rukovodstva entiteta, pa čak i kantona, informišu o ključnim bezbjednosnim pitanjima i ako im ne šalju nijednu informaciju, onda je potpuno racionalno što predsjednik Republike traži da bude razmotrena mogućnost formiranja službe nacionalne bezbjednosti Republike Srpske.

– Ako neko ne radi svoj posao i ignoriše kompletno rukovodstvo Srpske, on ne zaslužuje drugačiji odnos nego da se pravi pandan toj službi. Znam da će to naići na otpore kako pojedinih ambasada, tako i u Sarajevu, ali ta ideja i njena moguća realizacija su iznuđen potez – rekao je Nović.

Dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost Predrag Ćeranić smatra da ta služba može biti u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlade Srpske ili kabineta predsjednika.

- Podzakonski akt, recimo ukaz predsjednika Republike, je najjednostavniji pravni okvir da se formira jedan tim, koji bi koristio postojeće kapacitete institucija Republike Srpske, napravio jednu platformu i dao smjernice za djelovanje, kako bismo mogli predvidjeti u kojem će se smjeru stvari odvijati, rekao je Ćeranić.

1udba 1

Ćeranić kaže da migrantska kriza tjera Republiku Srpsku na formiranje tima koji bi se bavio strateškom analizom bezbjednosne situacije. Smatra da za ovaj posao nije potrebno mnogo ljudi i novca, nego jedan kompaktan tim koji bi koristio već postojeće kapacitete.

I Dževad Galijašević, redovni komentator bezbjednosnih tema u medijima pod kontrolom SNSD, ističe da je služba je potrebna Republici Srpskoj jer Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH ne radi svoj posao.

On smatra da Republici Srpskoj, njenom MUP-u i građanima treba kvalitetna služba koja će prikupljati, analizirati i distribuisati informacije vezane za zaštitu ustavnog poretka.

- Služba nacionalne bezbjednosti je potrebna zato što Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH radi protivno Ustavu i bezbjednosti građana. OBA izmišlja da su književnici, novinari i analitičari neprijatelji nacionalnoj bezbjednosti, prikriva terorističku prijetnju i briše biografije terorista koji imaju porijeklo iz BiH, rekao je Galijašević na sastanku Koordinacionog tijela za praćenje ilegalnih migranata koji je nedavno održan u Banjaluci.

Predsjednik RS Milorad Dodik je najavio da će u narednih nekoliko mjeseci biti novih zakonskih rješenja za borbu sa migrantskim talasom. Ipak, prioritet je služba nacionalne bezbjednosti, o čijem osnivanju će razmisliti dok mu još formalno traje predsjednički mandat.

Dodik je nakon sastanka Koordinacionog tijela za praćenje ilegalnih migranata preko teritorije Republike Srpske istakao da su migranti postali veliki problem, koji neće sam od sebe nestati i da se "treba razmotriti mogućnost otvaranja službe nacionalne bezbjednosti".

Iza svega rečenog mogla bi da se krije Dodikova namjera da preuzme kontrolu nad Obavještajno - bezbjednosnom agencijom BiH (OBA/OSA). Na čelu OBA je trenutno kadar SDA Osman Mehmedagić - Osmica, koji je prije tri godine dužnost direktora preuzeo od Almira Džuve. Džuvo je bio prvi obavještajac BiH od osnivanja ove agencije u martu 2004. godine, što bi Dodiku mogao da bude jedan od glavnih argumenata da za direktora OBA u narednom mandatu bude postavljen Srbin, nakon dvojice Bošnjaka.

Ključni problem kada je riječ o obavještajno-bezbjednosnom sektoru je što Bosna i Hercegovina, a s njom i Republika Srpska,  nije prošla lustraciju, odnosno nije ozakonila provjeru i uklanjanje iz javnog političkog života osoba koje su bile aktivne u službama bezbjednosti komunističkog režima, kako je to urađeno u nekim od zemalja Istočne Evrope. Zato se i danas bivši službenici i doušnici komunističkih tajnih službi nalaze u institucijama državnog aparata, u privredi, pa čak i u obrazovanju. To potvrđuju primjeri Predraga Ćeranića, koji je dekan Fakulteta za bezbjednost, Sredoje Novića i Nebojše Radmanovića, koji su visoki funkcioneri SNSD, i mnogi drugi.

Teško je povjerovati da bi se ti ljudi, danas presvučeni u "demokrate", u slučaju formiranja neke nove službe bezbjednosti, dobrovoljno odrekli nedemokratskih metoda kojima su obezbjeđivali slijepu poslušnost građana prema komunističkoj "eliti". Slijepa poslušnost jednom vođi i pripadnost jednoj partiji, za njih je životni i profesionalni kredo.

(Istinito)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 5.5%
Ne - 81.7%
Možda - 11%

Ukupno glasova: 109
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Oktobar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1