fbpx

sa pkg azil 19 snm 20200116 162326423 .mxf.00 00 05 04.Still002

Dvocifren je broj azila koje su odobrile zemlje regije tražiocima u 2019. godini. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Od 2016. do 2019. godine, dakle za tri godine država je odobrila 44 zahtjeva za azil u jednom od dva zakonom predviđena oblika. Istraživalli smo šta su razlozi, te kako na politiku azila gledaju vlasti, ali i NVO sektor na Balkanu.

Kolone su pristizale od 2015. godine. Tada su to bile izbjeglice - uglavnom sirijske, danas uglavnom - ekonomski migranti sa istoka. Većina želi u Evropu, ali ne njen balkanski dio.

“Mi ovdje nemamo nikakvu budućnost, moramo ići”, kazala je Sonya iz Iraka.

No, neki bi da ostanu u regiji. Od hiljada ljudi koji na svom putovanju ka starom kontinentu izraze namjeru za podnošenje azila, tek rijetki to zaista i dočekaju. BiH je za tri godine odobrila 44 zahtjeva. Zakon poznaje dodjeljivanje izbjegličkog statusa, koji je priznat u tri slučaja i supsidijarne zaštite.

U Udruženju Vaša prava pružaju pomoć tražiteljima azila. Kazali su kako su asistirali u posljednje dvije godine na oko 25.000 slučajeva. I svi tražitelji uglavnom imaju iste probleme.

"Priznavanje dokumenta, sporost procedure. Mi tokom pružanja besplatne pravne pomoći asistiramo i na ostvarivanju osnovnih ljudskih prava, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu. U tom segmentu postoje određene prepreke na koje oni nailaze", objasnila je Edina Avdić iz udruženja Vaša prava BiH.

I druge balkanske zemlje rijetko se odlučuju na dodjeljivanje azila. Makedonija je npr. za pet godina odobrila tek desetak azila, dok je broj zahtjeva iz 2018. godine sa 300, u 2019. porastao na 500.

"Oni moraju da pred državnim organima prikažu da dolaze iz zemalja koje su u ratu. Ne mogu biti azilanti oni koji su praktično ekonomski migranti", zaključio je Vladimir Bislimovski, direktor Prihvatnog centra za tražioce azila u Makedoniji.

Migranti ili pak izbjeglice, kako god ih sistem prepoznao, na kojoj god balkanskoj stanici bili, trebaju pomoć. Psihosocijalnu, vrlo često.

"Imamo baš često depresiju, naročito ljudi koji su duže vremena ovdje. Bila je žena koja je bila u game-u, nije uspjela, zatim se razvije depresija", ispričala je doktorica iz kampa Vranje Milena Antić.

Svjesni su teških traumatskih posljedica zbog neizvjesnog putovanja i u udruženjima u BiH. Žene sa Une zajedno sa centrima za socijalni rad su angažovane.

"Cilj je unaprijediti socijalno zbrinjavanje najranjivijih kategorija izbjeglica i tražitelja azila", kazala je Aida Behrem.

Azil u BiH dobijaju najviše državljani Turske i Sirije. Ukupno na azil u BiH čeka 748 osoba. Proces dobijanja azila opsežan je i dugotrajan, a neki podnosioci su na dokumente čekali i više od godnu i po dana.

N1

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Februar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 1