Svjetska meteorološka organizacija (SMO) Ujedinjenih nacija saopštila je u utorak da će ovo ljeto ostaviti "duboke rane" u "kriosferi" ledenim dijelovima planete Zemlje, zbog toplotnog talasa na Arktiku, topljenja morskog leda i lomljenja najveće kanadske ledene ploče.

SMO je saopštila da temperature na Arktiku rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka.

"Brzo topljenje morskog leda zauzvrat doprinosi većem zagrijavanju, a tako se stvara začarani krug i posljedice ne ostaju na Arktiku", rekla je portparolka Klar Nulis na redovnom brifingu u Ženevi.

U posljednjih nekoliko mjeseci, navode u saopštenju, postavljeni su novi temperaturni rekordi, uključujući i ruski grad Verhoiansk, grad u Sibiru, u kom je 20. juna zabilježeno 38 stepeni.

"Ono što smo ove godine vidjeli u Sibiru bilo je izuzetno loše i izuzetno teško", rekla je Nulis.

Kao posljedice globalnog zagrijavanja navela je toplotni talas na Arktiku, šumske požare u Sibiru, gotovo rekordno nizak nivo morskog leda kao i lomljenje jedne od posljednjih potpuno netaknutih kanadskih ledenih ploča Milne velike ledene platforme.

Ledena ploča Milne se u julu odlomila, čime se njena površina smanjila za 43 odsto.

"Ljeto 2020. godine ostaviće duboku ranu na kriosferi", navodi se u saopštenju Svjetske meteorološke organizacije i dodaje da je rezultat "zabrinjavajući trend" poplava širom svijeta.

Posljedice su i gubitak rijetkih ekosistema, moguće utapanje glečera u okean što će dovesti do porasta nivoa mora i stvaranja novih "plutajućih ledenih ostrva".

SMO će 9. septembra objaviti izvještaj o uticaju klimatskih promjena na kriosferu.

BETA