fbpx

w 56423454

Istočnoevropske zemlje razmišljaju o tome kako smanjiti emisiju ugljen-dioksida kako bi iskoristile sredstva iz evropskog plana za ekonomski oporavak nakon pandemije, ocijenio je izvršni potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans.

Te su zemlje među najvećim potrošačima uglja u Evropskoj uniji i sporije od bogatih država članica, kao što je Njemačka, rade na planovima za prelazak na čišće tehnologije.

"Vidim značajnu promjenu, također u srednjoj i istočnoj Evropi, kada je riječ o klimatskoj krizi", rekao je Timmermans za Reuters, prenosi Hina.

"Ako odgode i ne povežu to s finansijskim mogućnostima koje nudi EU sljedeće generacije, mogli bi izgubiti u smislu podrške koju mogu dobiti od Evrope, pa mislim da ih to potiče na brže razmišljanje", kazao je on nakon samita EU-a na kojem su se evropski čelnici približili dogovoru o novom strožijem klimatskom cilju.

Bogate zemlje zapadne Evrope zagovaraju investicije u zelenu tranziciju evropske ekonomije nakon krize uzrokovane pandemijom novog korona virusa.

No, Poljska i Češka boje se da bi brže smanjenje emisije ugljen-dioksida moglo naštetiti zajednicama koje ovise o uglju.

Pozicija Unije  u odnosu na Rusiju

Evropska komisija traži da 37 posto sredstava iz plana za oporavak EU-a sljedeće generacije podrže projekte koji će pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Timmermans je rekao da je Rusija, velik izvoznik plina u Evropu, i dalje "posebno tvrd orah" kada je riječ o emisijama.

"U Evropi se ponekad misli da ovisimo o Rusiji jer nam isporučuje plin, ali ja bih na to gledao obrnuto: oni ovise o nama jer mi kupujemo njihov plin", kazao je.

"Naša ekonomija je diverzificiranije i naša ovisnost o fosilnim gorivima će se smanjiti. Naša pozicija u odnosu na Rusiju postat će sve snažnija i oni to jako dobro znaju".

Unija želi potaknuti veću energetsku obnovu zgrada kako bi se uštedjelo na energiji i smanjile emisije.

Timmermans je rekao da bi to moglo biti jako važno za Srednju i Istočnu Evropu, gdje se "toliko puno kućanstava još uvijek grije na ugal ili čak drvo".

"Imamo veliku priliku. Jednostavno rečeno, mogli bismo strašno zabrljati, ali mogli bismo i učiniti to uspješnim za naša društva i povratiti malo optimizma ako pokažemo da nećemo na nikoga zaboraviti."

Evropa sve bliže dogovoru

Evropski čelnici približili su na samitu u četvrtak stavove o novom obavezujućem cilju za smanjenje emisije ugljen-dioksida do 2030. godine, a dogovor se očekuje u decembru.

Evropska komisija predložila je sredinom septembra da se emisija ugljen-dioksida do 2030. godine smanji za najmanje 55 posto, u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Sadašnji cilj je 40 posto.

Evropski parlament predlaže smanjenje emisije igljen-dioksida od najmanje 60 posto.

Cilj je da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralna, što su prihvatile sve države članic, osim Poljske.

Evropski čelnici dogovorili su u četvrtak da će se tom pitanju vratiti na samitu u decembru, u cilju finaliziranja dogovora do kraja godine.

Odluku moraju donijeti jednoglasno.

Kada se države članice dogovore o klimatskom cilju za 2030. godinu, moraju još postići dogovor s EP-om.

Čelnici su dogovorili da će odgoditi to pitanje dok države članice ne budu imale više informacija o učinku klimatskog cilja na nacionalnom nivou.

To bi moglo umiriti Poljsku, koja je kazala da ne može podržati novi cilj bez takve analize.

"Evropsko vijeće je pozvalo EK da provede detaljna savjetovanja s državama članicama kako bi se procijenile posebne situacije i pruži više informacija o učinku na nivou država članica", kaže se u zaključcima sastanka.

Dogovor na nivou Unije

Evropski čelnici potvrdili su također da će cilj smanjenja emisije ugljen-diokisa do 2030. godine trebati ostvariti zajednički, na nivou EU-a.

"Podsjećajući na svoje prethodne zaključke, Evropsko vijeće smatra da bi EU trebao zajednički ostvariti ažurirani cilj na najisplativiji mogući način", kaže se u zaključcima.

"Sve države članice sudjelovat će u tom poduhvatu, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti te razmatranja u pogledu pravednosti i solidarnosti."

To bi trebalo uvjeriti Češku, koja je u četvrtak kazala da bi mogla podržati cilj za smanjenje emisija ugljen-dioksida za 55 posto do 2030. godine na EU nivou, ali da to ne može postići na nacionalnom nivou.

"Svaka država ima drugačiju energetsku mješavinu i moramo to uzeti u obzi", rekao je premijer Andrej Babiš.

"Pa ako se dogovorimo o prosjeku od 55 posto na nivou EU-a, Češka nema s tim nikakvih problema", kazao je.

Babiš je na samitu predstavljao i Poljsku, jer je poljski premijer Mateusz Morawiecki u samoizolaciji, zbog kontakta s osobom zaraženom korona virusom.

Otprilike polovina država članica kazala je da podržava cilj smanjenja emisija ugljen-diokisa za najmanje 55 posto.

Novi cilj značio bi dalekosežne promjene za evropske politike, uključujući strožije standarde za emisije vozila i više troškove za ugljik za industriju i aviokompanije.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Novembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6