fbpx

euri novac foto 1

Bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformirati.

Priliv novca iz inozemstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je neznatno manji u odnosu na isti period prošle godine.

Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, doznake za prva tri mjeseca 2021. godine iznose 666,9 milijuna KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 663,9 milijuna KM. Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,95 milijardi KM.

– Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,51 milijardi KM – naveli su u Centralnoj banci u BiH za Nezavisne novine.

Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine.

Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inozemstva iznosile 2,37 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 2,43 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 2,63 milijardi maraka, a 2018. godine 2,85 milijardi maraka.

Doznake po godinama
2015.       2,37 milijardi
2016.       2,43 milijardi
2017.       2,63 milijardi
2018.       2,85 milijardi
2019.       2,95 milijardi
2020.       2,51 milijarda

Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona utjecala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.

Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne”, oni ne raspolažu službenim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.

– To su zemlje zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike – kazali su u CB BiH.

Veliki pad zbog korone

Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inozemstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.

– To je direktna posljedica Covida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši – rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformirati.

– Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzira ulogu iste – naveo je Čavalić.

Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.

– Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem sljedeće, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inozemnim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku – kazao je Čavalić.

Naveo je da evidentirani prilivi iz inozemstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku.

– Vjerojatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada – zaključio je Čavalić.

Izvor

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 88.5%
Ne - 9.4%
Nije mi bitno - 1%

Ukupno glasova: 96
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 9.3%
Ne - 88.4%

Ukupno glasova: 43
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Septembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3