fbpx

auta rotacije RAS Srbija

Foto: RAS Srbija

Nakon nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita, dio javnosti, uključujući i opoziciju, zadovoljno trlja ruke jer smatraju da je došao kraj masovnoj zloupotrebi javnih sredstava vlasti u predizbornoj kampanji. Međutim, upućeni u ovu tematiku opravdano sumnjaju da od toga neće biti ništa.

Upitan šta CIK može da uradi po pitanju zloupotrebe javnih resursa u kampanji, predsjednik CIK BiH, Suad Arnautović, izjavio je da je dat nalog stručnoj službi da pripremi pravila postupanja.

Kako kaže, do sada to nije bilo u njenoj nadležnosti.

– Sada moramo imati i taj podatak koliko je imenovanih funkcionera u BiH koji su pod tom stalnom zaštitom. Dakle oni koji su pod pratnjom, pod rotacionim svjetlima, štićene ličnosti. To nam je jako važno da znamo, da bismo mogli ovo implementirati. Dakle, sada postoji veza između ove odredbe Izbornog zakona i podataka statistike o tim ličnostima. Zatražili smo od naših službi da u tom smislu pribave podatke i da li među tim štićenim ličnostima ima osoba koje su kandidati ili su u rukovodstvu političkih stranaka, i koji vode ili će voditi izbornu kampanju – rekao je Arnautović za FTV.

Međutim, na pitanje da li te štićene ličnosti mogu da idu o trošku države na javne skupove nije direktno odgovorio.

– Jako je bitno razlučiti šta se dešava, da li je neka štićena ličnost istovremeno i kandidat. Drugi podatak je da li on sa cijelom aparaturom ide na stranački skup ili ide da obavlja svoju državnu dužnost. To su neki ulazni parametri koje će CIK morati cijeniti – rekao je Arnautović.

Zbog čega predsjednik CIK spominje štićene ličnosti? U najkraćem, zbog toga što su one, čak i nametnutim izmjenama Izbornog zakona, na neki način izuzete od ograničenja. I to po dva osnova. Zabrana korištenja sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili opštinskih organa i organizacija (bez naknade ili s popustom) ne odnosi se na prevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja po službenoj dužnosti.

Drugo, poštovanje ograničenja u pogledu zloupotrebe ne smije da sprečava javne i izabrane funkcionere ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.

A štićenih ličnosti u BiH ne manjka, od kojih su većina kandidati na izborima. U Srpskoj to su predsjednik i potpredsjednici RS, premijer, predsjednik NSRS, član Predsjedništva BiH, ministar unutrašnjih poslova, direktor policije… ali i ostali za koje ministar policije naredi, ako postoje prijetnje po njih.

Slično je i u FBiH, a na nivou BiH Direkcija čuva članove Predsjedništva BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara i njegove zamjenike, glavnog tužioca Tužilaštva BiH, predsjednika Suda, šest članova kolegijuma PS BiH. I ostali, po potrebi, a ta odredba je jako rastegljiva u praksi.

U Transparensi internešenelu BiH, koji redovno prati ovu vrstu zloupotrebe, nisu zadovoljni novim rješenjima. Zapravo, osudili su nametanje zakona od strane Kristijana Šmita, koga inače za visokog predstavnika ne priznaju RS i dvije stalne članice SB UN.

– Šmit je poprilično generalno obuhvatio zloupotrebu javnih resursa, posebno što su štićene ličnosti izuzete iz nekih zabrana. Takođe, drugom odredbom definiše se zabrana zloupotrebe prostorija javnih institucija, osim ako pod istim uslovima nisu date svim političkim grupacijama. Kako će oni to utvrđivati? Pošto CIK nema kapacitet, vjerovatno sada očekuju od nas da im prijavimo da je neka stranka imala skup na tom mjestu, pa da oni vide koliko su druge stranke platile za taj isti prostor – kaže za Srpskainfo Srđan Traljić iz TI BiH.

Prema njegovim riječima, jedino što je konkretnije jeste zabrana zloupotrebe javnih skupova za prikupljanje glasova, ali je pitanje kako će se to primjenjivati u praksi. Kao primjer, Traljić navodi nedavni skup povodom Dana opštine Čelinac, gdje su najviši funkcioneri SNSD i RS otvoreno pozivali da se glasa za njih.

Umjesto ovih odredbi, Traljić kaže da jedino mjerilo zloupotrebe jeste javna potrošnja u kampanji i da bi trebalo zabraniti njeno povećanje, kao što se može naći na primjerima nekih zemalja u okruženju.

– To je davanje po 100 KM za izbore, asfaltiranje puteva baš u tom periodu… Primjera radi, od raspisivanja izbora Makedonija funkcioniše na privremenom finansiranju. Nema povećanja budžetskih troškova u tom periodu. A ove izmjene u BiH se uopšte ne tiču toga. I dalje njima neće biti zabranjeno da asfaltiraju, da puštaju u rad rasvjetu. Moguće da će dio pojava kod nas biti sankcionisan, ali većina neće – zaključuje Traljić.

Mada Srpska ne priznaje nametnute izmjene Izbornog zakona BiH, niti ih je objavila u svom Službenom glasniku, one su ipak objavljene u Službenom listu BiH i, ono najvažnije, primjenjivaće ih CIK BiH.

U njima piše da se zabrane zloupotrebe resursa u kampanji odnose na nosioce izvršnih funkcije i mandata. Osim pomenutih odredbi, zabranjeno je uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata.

Takođe, zabranjeno je korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju. Ne bi trebalo da bude ni prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode lica koja obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizuje javna ustanova ili organ.

Srpska info

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Septembar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2