Dugoročni potencijal obnovljivih izvora energije na zapadnom Balkanu je značajan i mogao bi dostići do 20 milijardi eura samo za vjetroelektrane, navodi se u četvrtom izdanju izvještaja "Ulaganje u čistu energiju na zapadnom Balkanu" koji je objavio Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), izvještava Indikator.ba.

Šest zemalja zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija - još uvijek moraju uložiti značajna sredstva u prelasku s uglja na proizvodnju obnovljivih izvora energije i imaju dobar potencijal za to.

- Regionalni dugoročni potencijal obnovljivih izvora energije, primjerice, uključuje oko 15 milijardi eura u hidroenergetske investicije i do 20 milijardi eura ulaganje u vjetar. Potrebe za ulaganjem u energetsku efikasnost samo u građevinskom sektoru regije vjerovatno prelaze 3 milijarde eura, navodi se u izvještaju.
Ne ne uključuje vrijednost potencijala za ulaganje u solarne ili druge vrste obnovljivih izvora energije.

Trenutno šest zemalja znatno zaostaje za ostatkom Evrope u modernizaciji svojih energetskih sektora, koje karakteriziraju ograničeni tržišni mehanizmi i sudjelovanje privatnog sektora, nedovoljna i stara infrastruktura, veliko oslanjanje na fosilna goriva, kasno usvajanje obnovljivih izvora energije izvan hidroelektrana i stambene biomase, ograničena energetska efikasnost i energetska produktivnost, te visoke stope energetskog siromaštva uprkos visokim niovima direktnih i skrivenih energetskih subvencija.

Slika varira u regiji: tri države, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, poboljšale su svoju energetsku produktivnost znatno više od prosjeka EU u posljednjoj deceniji, dok je energetska produktivnost u Bosni zapravo otišla unatrag.
Istovremeno, osam najzagađenijih elektrana na ugalj u Evropi nalazi se u regiji, a svih 16 elektrana na ugalj djeluju loše u poređenju s 250 takvih elektrana u EU-u, koje su odgovorne za zdravlje najmanje 1,2 milijarde eura odštete svake godine samo za regiju.

- Problemi su posebno akutni u Sjevernoj Makedoniji ili Bosni i Hercegovini, gdje se Skoplje, Tetovo ili Tuzla obično svrstavaju u u najgore gradove u Euvropi po kvaliteti zraka", navodi se u izvještaju.

Dodala se da je dekarbonizacija regionalnog energetskog sektora najvažniji korak koji bi smanjio emisiju i poboljšao kvalitet zraka.