fbpx

slika za tekst 1024x503

Najnoviji podaci Eurostata o materijalnoj deprivaciji iz 2019. godine pokazuju da je broj ljudi koji živi u teškoj materijalnoj deprivaciji u padu: stopa teške materijalne deprivacije iznosi 5.6%, dok je 2012. godine čak 10.2% stanovništva Europske unije živjelo u teškoj materijalnoj deprivaciji. 

Eurostatovi komentatori upozoravaju, međutim, na veliku vjerojatnost da se taj povoljan trend obrne u 2020. godini zbog brzog širenja korona virusa i popratnih mjera, kao i na tešku situaciju u kojoj su se našli materijalno deprivirani zbog uvedenih mjera za suzbijanje širenja virusa.

Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije koje predstavljaju ono što većina ljudi smatra poželjnim ili nužnim za pristojan život: platiti račune za režije na vrijeme, priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, podmiriti neočekivane financijske izdatke, priuštiti obrok koji sadržava meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svog kućanstva, televizor, mašinu za pranje rublja, automobil, telefon.

Samačka kućanstva su najviše pogođena materijalnom deprivacijom – u 2019. godini stopa teške materijalne deprivacije za kućanstva u kojima živi samo jedna osoba mlađa od 65 godina bila je dvostruko veća od prosjeka (9.4%). Još gora situacija je u kućanstvima u kojima živi samohrani roditelj s djecom (10.7%). Među članicama EU, najlošije stoje Bugarska s ukupnom stopom teške materijalne deprivacije od 19.9%, Grčka (15.9%) i Rumunjska (12.6%). Najniže stope zabilježene su u Luksemburgu, Švedskoj, Nizozemskoj i Finskoj (sve ispod 2%).

Kada se stavke gledaju zasebno, najviše je ljudi koji ne mogu podmiriti neočekivane financijske izdatke, priuštiti godišnji odmor od tjedan dana i obrok koji uključuje meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan. U najtežoj su situaciji u pogledu podmirenja neočekivanih financijskih izdataka samačka kućanstva: 40% samaca nisu u mogućnosti podmiriti neočekivane izdatke – 56% u slučaju samohranih roditelja. Žene koje žive same su u nešto nepovoljnijem (43%) položaju nego muškarci koji žive sami (36%). Hrvatska je prva u EU prema broju ljudi (52% stanovništva) koji ne mogu podmiriti neočekivane financijske troškove poput pogreba, operacije, zamjene mašine za pranje rublja ili automobila. Budući da se radi o podacima iz 2019. godine, za pretpostaviti je da je i puno veći broj ljudi trenutno u teškoj financijskoj situaciji. Upravo je mogućnost podmirenja neočekivanih troškova ključna u trenutnim okolnostima, pogotovo za one koji su zbog mjera za suzbijanje širenja koronavirusa ostali bez prihoda. 

Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Avgust 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6