fbpx

nafta trziste

Na svjetskim tržištima prošle sedmice cijene nafte oštro su pale, spustivši se na razine od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj ekonomiji dovela do pada potražnje za energentima, javlja Reuters.

Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto – na 89,01 dolara.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko četiri, a na američkom tržištu gotovo sedam posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižoj razini od februara ove godine.

Trgovce naftom prošle sedmice brinula je snažna inflacija, usporavanje ekonomskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je slaba ponuda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podigla kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u posljednjih 27 godina, te upozorila da bi ekonomija mogla ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024.

S druge strane, američka ekonomija već je zabilježila dva tromjesečja pada aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji. No, investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u julu za 528.000, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj ekonomiji raste. To otvara put za nastavak agresivnog podizanja kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podigao kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u septembru, jer želi obuzdati inflaciju. Više kamatne stope negativno utiču na ekonomski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

S druge strane, ponuda nafte i dalje je slaba. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je po prvi put u posljednjih 10 sedmica i to za njih sedam, na ukupno 598, podaci su kompanije za energetske usluge Baker Hughes Co.

Nadalje, grupa naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je da će povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u septembru, no to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982. godine, pokazuju podaci OPEC-a.

Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno „vrlo ograničenu dostupnost“ rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj „ozbiljnih poremećaja opskrbe“.

„Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju puno ozbiljnije nego prije, no i dalje gledamo prilično slabu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promijene“, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u londonskoj Oandi.

Tek ostaje da se vidi kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Europske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. decembra, prenosi Hina.

„Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Europu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine“, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.

Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Septembar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2