Foto: Milad Fakurian/Unsplash
Kolika je brzina misli: ljudski mozak prima preko milijardu bita senzorskih podataka u sekundi, ali ih obrađuje brzinom od samo 10 bita u sekundi, pokazalo je novo istraživanje.
Ovaj jaz između primanja i obrade informacija otkriva ključne nepoznanice u oblasti neurologije i ljudske kognicije.
U pjesmi Universe song iz Smisla života Monthy Pyton show, navodi se niz brzina u svemiru. Jedna od najpoznatijih veličina u nauci svakako je brzina svjetlosti, jedna važna konstanta koja iznosi c≈299,792.458km/s. Svašta znamo o brzinama, ali ne znamo jedno – kolika je brzina misli?
Ispostavilo se, ne baš onoliko brza koliko umišljamo da jeste. Istraživači,...
Foto: Youtube / Printscreen
Cerro El Cono je 400 metara visoka formacija u obliku piramide koja se nalazi u amazonskoj prašumi. Strmo se uzdiže iz relativno ravnog pejzaža istočnog Perua, što je čini vidljivom čak iz Anda udaljenih 400 kilometara za vedrih dana.
Ova formacija, čije ime u prevodu znači "stožasto brdo", nalazi se u planinskom području na granici između Perua i Brazila, poznatom kao Sierra del Divisor.
Planine se mogu vidjeti u pozadini većine fotografija Cerro El Cona, ali ova formacija izolovana je od ostalih vrhova i ima neobičan piramidalni oblik, što je izdvaja iz planinskog lanca.
Porijeklo neobičnog vrha nejasno je...
Foto: NASA
Ruska agresija na Ukrajinu, kao i sukob u Pojasu Gaze, pokazali su da su u današnjim vojnim strategijama od izuzetne važnosti nove i moderne tehnologije. Od dronova i bespilotnih letelica, preko sajber napada i špijunaže kompjuterskih sistema protivnika, pa sve do upotrebe satelita za nadgledanje, vremena rovovskih borbi odavno pripadaju istoriji.
Piše: Ivan Trajković
Koliko je upotreba satelita za nadgledanje terena i komunikaciju danas bitna, pokazuje i činjenica da i SAD i Rusija, kao i Kina, ubrzano razvijaju čitav niz platformi za ometanje ili uništavanje protivničkih mogućnosti u orbiti Zemlje. Za ovo će se u bliskoj budućnosti koristiti laseri velike...
Foto: Yerlin Matu/ Unsplash
Najnovija međunarodna studija pokazala je da mnogi vlasnici kućnih ljubimaca u stresnim situacijama više traže utjehu od svojih mačaka i pasa nego od partnera.
Istraživanje koje je obuhvatilo više od 30.000 ljudi u 20 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, otkriva da kućni ljubimci nadmašuju ne samo partnere, već i djecu, prijatelje i širu porodicu kao najpoželjniji izvor emocionalne podrške, prenio je "Times".
Prema rezultatima, 65 odsto vlasnika kućnih ljubimaca u Britaniji reklo je da bi radije provodili vrijeme sa svojim ljubimcem nego sa partnerom nakon napornog dana.
Ovo istraživanje naglašava sve veću ulogu koju ljubimci igraju u mentalnom zdravlju, sa...
Foto: Freepik
Pretjerano korištenje tehnologije može imati dugoročne negativne posljedice na razvoj dojenčadi i male djece.
Kako tvrde stručnjaci, djeca mlađa od pet godina mogu snositi negativne posljedice ukoliko su njihovi roditelji konstantno zaokupljeni zvukovima i obavijestima elektronskih uređaja, piše Klix.
Naime, korištenje tehnologije u prisutnosti djeteta može imati negativan utjecaj na njegov razvoj. Sve to povezano je s lošijim kognitivnim sposobnostima, smanjenim socijalnim ponašanjem, slabijom privrženošću i pojavom drugih problema, uključujući emocionalne poteškoće.
Naučnici sa Univerziteta Wollongong u Australiji analizirali su podatke iz 21 prethodnog istraživanja koja istražuju negativne posljedice utjecaja tehnologije na međuljudske odnose, posebno unutar porodice. Shodno pretjeranoj zaokupljenošću elektronskim...
Foto: Andrew S/ Unsplash
Proljeće donosi sunce, duže dane i više vremena provedenog na otvorenom, idealno za uživanje sa kućnim ljubimcima. Međutim, ovo godišnje doba sa sobom nosi i niz sezonskih opasnosti koje mogu ugroziti zdravlje pasa i mačaka. Donosimo pregled najčešćih proljetnih prijetnji i savjete kako ih izbjeći.
Paraziti
S porastom temperatura, paraziti poput krpelja, buha i komaraca postaju aktivniji. Krpelji mogu prenijeti bolesti poput lajmske bolesti, dok komarci mogu prenijeti srčanog crva, koji može biti smrtonosan za pse ako se ne liječi.
Stoga koristite preventivne tretmane protiv parazita tokom cijele godine. Nakon šetnje pregledajte ljubimca, posebno područja poput glave, vrata i...
Foto: Unsplash
Ukupna težina kopnenih sisavaca koji žive u divljini – od slonova i bizona do jelena i tigrova – danas iznosi manje od 10 posto ukupne težine svih muškaraca, žena i djece koji žive na planeti, piše Guardian.
Studija izraelskog Weizmannova naučnog instituta zaključuje da današnji divlji kopneni sisavci čine ukupnu masu od 22 miliona tona.
Za usporedbu, ljudska populacija danas teži oko 390 miliona tona.
Vrste koje smo pripitomili, poput ovaca i goveda dodaju još 630 miliona tona ukupne mase stvorenjima koja se ‘takmiče’ sa sisavcima u divljini za Zemljine resurse.
Samo biomasa svinja, na primjer, gotovo je dvostruko veća od ukupne...
Foto: Freepik
Izreka "batina je izašla iz raja" godinama je bila izgovor za tjelesno kažnjavanje djece. Ali, kakve su posljedice takve metode?
Opsežna naučna analiza objavljena u časopisu Nature Human Behaviour potvrđuje da tjelesno kažnjavanje djece u zemljama s niskim i srednjim prihodima uzrokuje ozbiljne štetne posljedice po tu djecu, jednako kao i u bogatijim državama.
Glavni autor navedenog istraživanja Jorge Cuartas, vanredni profesor primijenjene psihologije iz Škole za kulturu, edukaciju i ljudski razvoj u univerzitetu u New Yorku, zajedno sa saradnicima proučavao je 195 studija objavljenih između 2002. i 2024. godine. Istraživanja su obuhvatila 92 zemlje s niskim i srednjim prihodima...
Foto: Jelena Jevđenić/Impuls
Ekstremnom samoimunizacijom zmijskim otrovom, Amerikanac Tim Friede je razvio savršena antitijela.
Opsesija zmijskim otrovom gotovo ga je koštala života, ali je istovremeno otvorila put razvoju najšireg poznatog protivotrova. Tokom 18 godina, Friede je sebi ubrizgao zmijski otrov 856 puta, podnoseći ugrize i doze otrova nekih od najsmrtonosnijih zmija na svijetu.
Time se nalazi na pragu razvoja univerzalnog lijeka protiv smrtonosnih ugriza brojnih vrsta zmija. Dosadašnji lijekovi mogli su liječiti samo ugriz konkretne vrste otrovnice koja je napala osobu.
Tim Friede je ukupno izdržao više od 200 ugriza i više od 700 injekcija otrova, koje je sam pripremao od najotrovnijih zmija...
Foto: Adrian Swancar/ Unsplash
U svijetu u kojem informacije nikada ne prestaju dolaziti, a vijesti se osvježavaju u stvarnom vremenu, navika neprekidnog pregledavanja negativnih sadržaja postala je prepoznatljiv obrazac ponašanja korisnika interneta.
Ova pojava poznata je pod imenom doomscrolling – pojam koji opisuje kontinuirano i često nesvjesno konzumiranje zabrinjavajućih vijesti, obično putem pametnih telefona i društvenih mreža. Iako sama potreba za informiranjem nije ništa novo, tehnološki alati današnjice omogućuju korisnicima da bez prekida prelaze s jedne loše vijesti na drugu, što stvara začarani krug tjeskobe, stresa i smanjene kontrole nad digitalnim navikama.
Posebno u kriznim razdobljima, poput nedavne pandemije, ratnih sukoba ili...
