fbpx

Geoffrey Whiteway Freerange percepcija

Percepcija (lat. percipere – usvojiti) predstavlja proces stvaranja predodžbe o nekoj pojavi, događaju ili objektu iz čovjekove okoline. 

Percepcija (lat. percipere – usvojiti) predstavlja proces stvaranja predodžbe o nekoj pojavi, događaju ili objektu iz čovjekove okoline. Taj se proces može odvijati u dva smjera. U smjeru, „od dna prema vrhu“, mozak obrađuje jednostavnije informacije pristigle iz različitih osjetnih organa (npr. oblik, boja, tekstura nekog predmeta i sl.) te ih organizira u određenu smislenu cjelinu (npr. lutka). Suprotni smjer obrade informacija, „od vrha prema dnu“, polazi od prethodnog znanja o svijetu, očekivanja, naučenih koncepata i sl., na temelju kojih osoba stvara predodžbu o pojedinačnim elementima predmeta percepcije (npr. zaposlenik pije jutarnju kavu).

Za optimalan razvoj percepcije, a potom i intelekta, nužno je: a) uredno funkcioniranje svih osjetila, b) uredno funkcioniranje živčanih putova kojima pristižu informacije iz osjetila u odgovorne centre u mozgu te c) međusobna povezanost različitih dijelova mozga važnih za organizaciju i integraciju informacija pristiglih iz osjetila. Tako, primjerice, reagiranje na zvučne podražaje omogućuje djetetovo istraživanje okoline putem vida i dodira. Naime, dijete okreće glavu u smjeru iz kojeg dopire zvuk te pogledom procjenjuje koliko je izvor zvuka udaljen i pokušava mu se približiti i dotaknuti ga. Teško je točno razgraničiti gdje prestaje percepcija, a počinje mišljenje. No, unatoč ovako složenom procesu, percepcija se uglavnom odvija automatski i nesvjesno.
Pored osnovnih pet osjetila – vid, sluh, njuh, okus i dodir- čovjek ima sposobnost doživjeti i osjete hladnoće, topline, bola, ravnoteže, položaja i kretanja tijela.

Vidna percepcija
Čovjek prima više od 80 % informacija putem vida, što oko čini jednim od najvažnijih osjetnih organa. Po rođenju, ovaj se osjetilni sustav brzo razvija, što uključuje sazrijevanje oka i vidnih centara u kori velikog mozga.

Vidna oštrina
Brojni eksperimenti pokazali su da je vidna oštrina odmah po rođenju slabo razvijena. Podražaj prikazan na udaljenosti od 6 m, novorođenče vidi kao što odrasla osoba vidi isti podražaj na udaljenosti od 120 m. Između 6 i 9 mjeseci, vidna oštrina značajno se poboljšava i dostiže plato. Do pune razvijenosti oštrine vida, jednake onoj u odrasloj dobi, dolazi nakon prve godine života.

Percipiranje boja
Novorođenčad je sposobna vidjeti samo neke boje iz spektra. Značajnije uočavanje boja javlja se između 3. i 4. mj. života te tada dojenčad pokazuje preferenciju prema čistijim nijansama osnovnih boja (crvena, žuta, plava).

Percepcija dubine
Percepcija dubine sposobnost je procjenjivanja udaljenosti predmeta jednih od drugih te od osobe same. Važna je za razumijevanje izgleda okoline i za upravljanje motoričkom aktivnošću. Za dohvaćanje predmeta, djeca u određenoj mjeri moraju imati razvijen osjećaj za dubinu. Iz bogatog svakodnevnog iskustva sjedenja, puzanja, kotrljanja, okretanja, djeca postupno razvijaju taj osjećaj. U različitim položajima tijela, igračka se dohvaća na drugačiji način, a kontrola nad tijelom koja sprječava pad, odvija se putem različitih kretnji i aktivacije različitih skupina mišića. Stoga djeca trebaju iskusiti sve te položaje kako bi naučila prepoznavati znakove dubine te s vremenom naučila izbjeći sudaranje s namještajem ili padanje niz stepenice.
Iskustvo puzanja pospješuje i druge aspekte percepcije trodimenzionalnosti. Djeca koja su iskusna u puzanju, uspješnija su u pamćenju položaja predmeta i pronalaženju skrivenih predmeta od svojih vršnjaka koji nisu iskusni u puzanju.

Percepcija oblika i lica
Novorođenčad radije promatra vidni podražaj koji ima neki uzorak od onog koji je jednoličan. Na primjer, radije promatra crtež ljudskog lica nego crno-bijeli krug. Ili kada se djetetu, primjerice, istodobno zadaju dva podražaja – rešetka sa širokim prugama i jednolično polje – novorođenčad puno dulje promatra rešetku. To upućuje na zaključak da ono te dvije slike razlikuje te da preferira rešetku u odnosu na jednolično polje.
Danas je već poznato da je novorođenčad sposobna raspoznati majčino lice od lica drugih osoba. Jedan od mnogih dokaza ove tvrdnje jest i nalaz eksperimenta u kojem su istraživači bebama od 2 dana dali da gledaju lice svoje majke te lice nepoznate osobe. Budući da su bebe 63% vremena gledale svoju majku, što je značajno iznad 50% gledanja, zaključili su da su bebe mogle prepoznati majku.

Slušna percepcija
Prag sluha sposobnost je uha da osjeti zvukove koji imaju neku minimalnu glasnoću. Jednostavan način da se provjeri sluh dojenčadi jest zadavanje slušnog podražaja i utvrđivanje okreće li se dijete prema izvoru zvuka. Starija dojenčad ima širi raspon reakcija na zvuk. Stoga opažač procjenjuje je li dijete čulo zvuk na temelju njegovih reakcija koje mogu uključivati pokrete očiju, promjene u izrazu lica, i dr. Do dobi od 6 mjeseci, prag sluha dojenčeta znatno je razvijen za zvukove visoke frekvencije te je približan pragu odrasle osobe. No, prag sluha za niske frekvencije tek se kod desetogodišnjaka izjednači s pragom odraslog čovjeka.

Percepcija govora
Više je eksperimenata potkrijepilo pretpostavku da novorođenčad prepoznaje i preferira majčin glas u odnosu na glas druge osobe i to zato što ga je slušala još za vrijeme razvoja u maternici. U jednom od istraživanja, polovini novorođenčadi u eksperimentu, za vrijeme sisanja, puštan je glas majke, a za vrijeme pauze u sisanju puštan je glas nepoznate osobe. Kod druge polovice novorođenčadi redoslijed je bio obrnut. Rezultati istraživanja pokazali su da su bebe regulirale duljinu sisanja odnosno stanki u sisanju na način da dulje slušaju majčin glas u odnosu na glas nepoznate osobe.
Rano otkrivanje oštećenja sluha od iznimne je važnosti, s obzirom na to da je uredan sluh bitan za razvoj govornih i jezičnih sposobnosti.

Njuh
Miris majčina mlijeka vrlo je privlačan novorođenčadi te je ona, već sa 6 dana starosti, sposobna prema mirisu razlikovati majku od druge osobe. Ova sposobnost, naravno, ovisi o količini bliskih kontakata između majke i djeteta. Ovo povezivanje putem njuha djeluje smirujuće na djecu. Roditelji djece koja se hrane na bočicu mogu ga pospješiti držanjem djece vrlo blizu svoje kože za vrijeme hranjenja.
Smirujuće djelovanje poznatog mirisa objašnjava zašto se djeca u ranoj dobi mogu jako vezati za neki predmet (prijelazni objekt), kao što je npr. dekica, duda, medo i sl., koji ih smiruje ili postaju uznemirena kada se taj predmet opere. Miris i tekstura tog predmeta glavna su obilježja koja dovode do takve vrste povezanosti.

Okus
Brojna istraživanja pokazala su da je novorođenčad sposobna razlikovati slatke, kisele i gorke okuse. Na takve podražaje reagira različitim izrazima lica i pokazuje preferenciju prema slatkome. No, sve do četiri mjeseca starosti, na slane podražaje ne pokazuje nikakvu ili slabu reakciju. Raznovrsne namirnice u prehrani majke mogu utjecati na blagu promjenu okusa majčina mlijeka, što djetetu pruža mogućnost kušanja različitih okusa te razvijanja preferencija prema većem izboru hrane. Isto tako, bogat izbor kvalitetnih namirnica u ranoj dobi pridonosi razvoju preferencija prema zdravijoj i pravilnijoj prehrani.

Dodir
Dodir je jedno od novorođenčetovih najrazvijenijih osjeta. Samo iskustvo dodira pokazalo se temeljem intelektualnog i emocionalnog, ali i tjelesnog razvoja. U različitim se istraživanjima pokazalo da, primjerice, prerano rođena djeca, ali i općenito sva ostala, mogu imati koristi od terapija, kao što je dojenačka masaža i tzv. „klokanska skrb“ (“kangaroo care”). U ovom tipu skrbi, roditelj polaže dijete na svoja prsa te ga u tako tijesnom kontaktu kože na kožu nosi određen dio dana tijekom dojenačke dobi.
Bebe, a i malo veća djeca, okolinu najviše istražuju ustima, a zatim prstima. Jednomjesečno dijete sposobno je zamisliti, odnosno, stvoriti mentalnu predodžbu predmeta koje dodiruje ustima, što predstavlja začetak sve složenijeg mentalnog razvoja. Stoga je djeci u vrlo ranoj dobi važno omogućiti dodirivanje ustima i prstima najrazličitije predmete i materijale.

Kretanje
Djeca se rađaju s dobro razvijenim vestibularnim sustavom, koji se nalazi u unutarnjem uhu i odgovoran je za osjete kretanja i ravnoteže. Ona uobičajeno uživaju u nošenju, ljuljanju, skakutanju, vrtnji i sl., čime ujedno potiču razvoj ovoga sustava koji koordinira pokrete i ima važnu ulogu u mentalnom i neurološkom razvoju. Djeca s oštećenjima u vestibularnom sustavu, često se suočavaju s poteškoćama u tzv. višim funkcijama, kao što je usvajanje jezika, pažnja, učenje i sl.
Jedno je istraživanje pokazalo da su bebe izložene redovitoj, kratkotrajnoj vrtnji na stolici u krilu eksperimentatora, nakon mjesec dana ovakvog tretmana pokazivale naprednije refleksne i motoričke aktivnosti – posebice držanje glave, sjedenje, puzanje, stajanje.
Vestibularna stimulacija također je jedan od najboljih načina umirivanja vrlo male djece u situacijama napetosti, velike pobuđenosti, plakanja i sl. Ona pomaže bebama da se umire i ostanu u stanju budnog praćenja zbivanja u okolini, tijekom kojeg najviše uče.

Intermodalna percepcija
Intermodalna percepcija sposobnost je koordiniranja informacija primljenih putem različitih osjetila u jednu predodžbenu cjelinu. Primjerice, pogled na tmurne oblake na nebu i osjet kapi kiše po licu navodi na zaključak da se sprema nevrijeme. Istraživanja su pokazala da je već i dojenčad sposobna povezivati različite osjetne informacije. Tako na primjer, ako dojenče najprije čuje poznati majčin glas, koji je čulo još u maternici, a zatim ugleda majčino lice, poznatost glasa olakšat će mu prepoznavanje lica.

Zaključno
Djeca stalno traže načine na koje mogu djelovati na okolinu. Krećući se uokolo i istražujući okolinu, ona otkrivaju koji se predmeti mogu uhvatiti, zgnječiti ili pogladiti, kada mogu odskakivati, kada je površina po kojoj se kreću sigurna za prelazak preko nje, a kada postoji opasnost od pada. Osim što svom iskustvu daju smisao, ona stvaraju i značenje o onome što percipiraju. Putem stvaranja predodžbi o svojoj okolini djeca razvijaju sposobnost mišljenja u kategorijama predmeta i događaja. Time razvijaju svoj intelektualni potencijal.

Izvor: Mina Đorđević, www.istrazime.com

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU