fbpx

narcis

Sasvim sigurno ste u životu imali priliku da upoznate nekoga ko je narcis - ko misli da je bolji od ostalih, uvijek vodi glavnu riječ i obožava pažnju. Ali naučnici sve češće dolaze do zaključka da nisu svi narcisi isti. Neki su zapravo izuzetno stidljivi i povučeni.

U članku objavljenom u Personality and Social Psychology Bulletin detaljno se govori o vrstama narcisa i o tome šta ih motiviše.

U starogrčkoj mitologiji, Narcis je bio sin riječnog boga Kefisa i nimfe Liriope. Bio je poznat po svojoj izvanrednoj ljepoti. Jednog dana, dok je šetao po šumi, prelijepa nimfa Eho ga je ugledala i zaljubila se. Međutim, on ju je odbio i ostavio slomljenog srca.

Nemeza, boginja osvete, riješila je da kazni Narcisa, te je udesila da on jednog dana zastane na izvoru i u vodi ugleda sopstveni lik. Narcis se zaljubio u svoj odraz. Nije mogao da se od njega odvoji, ali ni da ostvari svoju ljubav, te je umro od čežnje i patnje.

Mit o Narcisu nas upozorava na opasnosti koje donose pretjerano samoljublje, obuzetost sobom i nedostatak saosjećanja za druge. Ta priča je imala veliki uticaj na zapadnu kulturu, umjetnost i književnost.

Narcisizam je takođe popularna tema u psihologiji. Prvi koji je narcisizam nazvao psihološkim poremećajem bio je engleski ljekar Hevlok Elis krajem 19. vijeka. Zigmund Frojd je smatrao da je narcisizam normalna faza u razvoju djeteta, ali je isticao da može postati poremećaj ukoliko se ne prevaziđe u pubertetu.

U modernoj psihologiji narcisoidnost se obično razumije kao odlika ličnosti i nalazi se na spektru. Neki ljudi su više narcisoidni, neki manje. Narcisoidnost najčešće podrazumijeva preuveličano viđenje sebe, osjećanje nadmoći i posjedovanja više prava od drugih, kao i manjak brige za druge. Ovakav opis narcisa je uobičajen, ali nije jedini.

Grandiozni ili ranjivi?

U istraživanju su proučavali smo dvije vrste narcisoidnosti: grandioznu i ranjivu. Grandiozni narcisi su arogantni, dominantni, smjeli i ekstrovertni. Ostavljaju utisak ljudi koji imaju visoko mišljenje o sebi i osjećaju zadovoljstvo i sigurnost povodom svog života.

Sa druge strane, ranjivi narcisi su povučeni, neurotični i vidljivo nesigurni. Obično imaju loše mišljenje o sebi, pretjerano su osjetljivi i često se osjećaju anksiozno ili depresivno. Ipak, te dvije vrste narcisa imaju nešto zajedničko. U oba slučaja, oni su sebični, smatraju da zaslužuju posebno ophođenje i privilegije i imaju problem s uspostavljanjem zdravih međuljudskih odnosa.

Dva tipa narcisa se mogu razlikovati po tome kako se ponašaju u društvu. Grandiozni narcisi su društveno prilagođeni. Oni su dominantni i šarmantni. Ranjivi narcisi, sa druge strane, imaju manje društvenih vještina. Obično su stidljivi i anksiozni u društvu. Takođe, dok su grandiozni narcisi direktni i djeluju samopouzdano u ostvarivanju svojih ciljeva, nastojeći da postignu što veći uspjeh, ranjivi narcisi su bojažljivi i defanzivni, plaše se neuspjeha i nastoje da ga izbjegnu.

U ovom istraživanju sagledali smo društvene motive koji prate te dvije vrste narcisoidnosti. Konkretno, proučavali smo njihove težnje ka ostvarivanju socijalnog statusa i inkluzije.

Socijalni status podrazumijeva da vas drugi cijene i poštuju. Podrazumijeva i to da se izdvajate iz gomile i da ste viđeni kao neko ko je važan u društvenom poretku. Sa druge strane, društvena inkluzija znači da vas drugi vole i prihvataju i da ste dobro uklopljeni i prilagođeni zajednici.

Ima osoba koje teže i statusu i ka tome da budu prihvaćeni, ali i onih koje ne teže nijednom; mnoge imaju samo jedan od ta dva motiva. Na primjer, u televizijskoj seriji Simpsonovi lik gospodina Bernsa ima visok status, ali nije voljen i prihvaćen, dok Homer Simpson jeste voljen i prihvaćen, ali nema visok status.

Sprovedeno istraživanje obuhvatilo je 676 odraslih ispitanika iz Sjedinjenih Američkih Država. Određeni su nivoi grandiozne i ranjive narcisoidnosti ispitanika, stepen u kom su težili ka statusu ili društvenoj uklopljenosti, kao i stepen u kom su smatrali da su ostvarili svoje ciljeve.

Otkriveno je da i grandiozni i ranjivi narcisi žele socijalni status. Razlika je u tome što grandiozna vrsta smatra sebe uspješnom u postizanju tog cilja, dok oni koji su bliži ranjivom tipu vjeruju da nemaju status koji zaslužuju.

Grandiozni narcisi smatraju da nisu uspješni u socijalnoj inkluziji, ali i ne streme ka njoj. Sa druge strane, ranjivi narcisi streme ka socijalnoj inkluziji, ali ni oni ne smatraju da su uspješni u tome. Drugim riječima, grandiozni narcisi osjećaju da su postigli svoje društvene ciljeve, za razliku od ranjivih.

Obje vrste narcisa čeznu za poštovanjem i divljenjem drugih. Ali, dok jedna vrsta narcisa naizgled vlada scenom poput zvijezda koje pobjedonosno osvajaju pažnju publike, druga ne uspijeva da napravi proboj na tu scenu, poput glumca koji samo dobija epizodne uloge, a ogorčeno čezne za aplauzom i oduševljenjem.

(RTS)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU