fbpx

Inuit (Inuk znači “čovjek” ili “osoba”) je naziv za kulturološki sličnu skupinu ljudi koja živi na području Arktika, Kanade, Grenlanda i Aljaske.

inuiti koriste frizidere eskimi

Inuit (Inuk znači “čovjek” ili “osoba”) je naziv za kulturološki sličnu skupinu ljudi koja živi na području Arktika, Kanade, Grenlanda i Aljaske. Poznati su još po nazivu Eskimi, a li s obzirom da ne vole da ih se tako naziva, zovite ih – Inuit, Inupiat, Yupik, ili Alutiit, molim vas.
Na svijetu ih ima svega 60-ak tisuća. Niskog su rasta, rijetko viši od 150 cm.

Obiteljske veze i društvo

Osnovna jedinica društvene organizacije im je obitelj, tj.muškarac, njegova žena, njihova nevjenčana djeca, oženjeni sinovi, te njihove žene i djeca. Obično se nekoliko obiteljskih generacija udruživalo, a vođa grupe je bio najstariji muškarac, još sposoban da ide u lov.
Također, postoji posebno partnerstvo između dva muškarca, čija je glavna zadaća štiti jedan drugog, recimo na putu, ili međusobno dijeliti žene.
Eskimi su organizirani po malenim bandama a muški i ženski poslovi striktno su odijeljeni. Posao muškarca je da izgradi dom i da ide u lov. Na ženi je da vodi domaćinstvo. Vođa ovakve grupe mora biti sposobna osoba i odgovoran je da opskrbi svoju grupu, napose mora biti sposoban doći do izvora hrane.

Prehrana i lov

Eskimi žive na mesu i masti. Brzo stare, a prosječni životni vijek im je oko 27,5 god.
Kako smo već spomenuli u svijetu udomaćen naziv Eskimi potiče iz indijanskog jezika (ANGONGUIN), što znači “ljudi, koji jedu sirovo meso”. Razlog? Eskimi nemaju ni drveta, ni ugljena, što znači da si ne mogu priuštiti ni kuhanje ni pečenje mesa.
Osim toga nemaju niti svježeg voća ili povrća, pa jedino putem mesa mogu dobiti sve one dragocjene vitamine, jer svježa krv morskih sisavaca sadrži dovoljne količine svih vitamina i minerala.
Da bi došli do hrane, Inuiti se, uglavnom bave lovom i ribolovom te još uvijek love na drevni način. U dugim zimama, kada se temperature spuste i do -400C, udaljavaju se i po nekoliko stotina kilometara od kuće. U lovu ostaju danima i u stanju su da trpe glad nevjerovatno dugo.
Danas tako rade samo oni najiskusniji, loveći tradicionalno na rupama u ledu. Preko rupe namjeste dlaku foke i satima čekaju, netremice gledajući u dlaku. Kada foka izroni i počne disati, dlaka zatreperi i to je signal za udarac kopljem. Tada počinje gozba.

Lovac sam pojede oko 8 kg živog mesa, uvuče se u utrobu foke da se ne bi smrzanuo i prespava najmanje 20sati, koliko je potrebno da organizam svari toliku količinu mesa. Nakon toga, ponovo je u stanju da lovi i ne jede više dana

Tradicionalno, skoro svi dijelovi životinja, koje su Eskimi ubijali, iskorištavani su u neku korisnu svrhu. Eskimska odjeća pravljena je od kože i krzna životinja. Kosti su korištene kao igle. A sve je bilo prilagođeno velikim hladnoćama u kojima ovaj narod živi. I muškarci i žene nose odjeću od medvjećeg, tuljanovog ili lisičjeg krzna.

„Arhitektura“

Kuće su im od kamena, drveta ili koža, a kad se nadju na ledenim santama, prave specijalne kuće od snijega i leda – iglue. Griju se plamenom od životinjske masti, a iglu ih dobro štiti od hladnoće i snježnih oluja.
Zimska kuća Eskima ima tri osnovna karakteristična elementa, to su:
1. Hodnik koji počinje vani i vodi u unutrašnji dio kuće.
2. Klupa s mjestima za lampe i
3. pregrade koje klupu dijele na nekoliko odjeljaka.

Filozofija i duhovnost

Prije nego li je do njih došla civilizacija, Inuiti su na prvo mjesto stavljali pravo pojedinca. Tako primjerice, ako bi došlo do nekih plemenskih sukoba, muškarac, ukoliko se rat protivi njegovim osobnim uvjerenjima, nije dužan sudjelovati u njemu i nitko ga ne smije siliti na to. Dovoljno je bilo da premaže lice i da, neometan od bilo koga, mirno prolazi kroz sela zaraćenih strana. Iako, valja napomenuti kako su oni zapravo miroljubiv narod te u svome jeziku nisu imali izraza za riječ ‘rat”.

Inuiti su iznimno društveni; sebični individualizam je nepoznanica za njihovu kulturu. Ako odlučuju, to rade surađujući i svatko drži do toga. Oni su svjesni duhovnog svijeta.

Ne zidaj vrata veća od kuće! Ova eskimska poslovica jasno pokazuje mnoge osobine naroda iz kojeg je potekla. Racionalnost, na prvom mjestu, koja je potekla iz teških životnih uvjeta.
Njihova je religija u prošlosti bila animizam. Inuiti vjeruju da ljudi žive u bliskoj vezi s prirodom, da životinje posjeduju magijske moći, da razumiju ljudski govor. Ljudsko biće imalo je nekoliko duša ili duhovnih supstanci. Po nekim legendama, vjerovalo se da, nakon smrti, ime i duh umrlog treba prijeći na i u tijelo susjedovog djeteta.
Centralna vjerska figura bio je šaman. Njegove su funkcije bile raznovrsne (molio se za dobar i uspješan lov, dijagnostikovao bolesti i sl.) Oni mogu ući i u snove i u podzemlje, svijet mrtvih, kamo je smrtnicima ulaz zabranjen.

Kad se priroda pobrine...

Istraživanje je pokazalo da ljudi koji porijeklom potječu iz polarnih regija imaju veći mozak da bi mogli imati bolji vid u uvjetima slabijeg osvjetljenja, koje se javlja u polarnim regijama.
Populacije koje nastanjuju viša područja imaju tri opcije: držati oči i mozak istima, te prihvatiti slabiju oštrinu vida, povećati veličinu područja za vid u mozgu kako bi se oštrina vida održala istom, ali ostaviti veličinu mozga istom ili povećati područja za vid u mozgu, te očuvati veličinu frontalnih dijelova mozga, te učiniti to povećavajući sveukupnu veličinu mozga.“
Čini se da su se „inuiti“ odlučili za treću opciju.

Jezik

Jeste li znali da Inuiti imaju čak 200 vrsta različitih riječi za snijeg, bez kojih bi njihovi razgovori, vjerovatno, bili vrlo jednolični. Oni tako primjerice razlikuju: slab snijeg i jak snijeg, lak snijeg i težak snijeg, mokar snijeg, oštar snijeg, snijeg koji pada u krpicama, snijeg koji pada u naletima, snijeg koji ti susjed unese na čizmama svuda po lijepom i čistom podu tvog igloa, snijeg koji pada ujutro, snijeg koji počne da pada iznenada baš kada si pošao na pecanje ili pak svima nam poznat „žuti snijeg“.
Ukoliko uskoro zažive inuitske sapunice umjesto turskih (zamisli to!) sin bi vam se mogao zvati: Jaipity ili Sergiuis, a vaša buduća kćer bi mogla nositi jedno od sljedećih imena:

Naqi, Ninqeoqapik, Sedna, Hiti, Karmiti, Kirima ili, pak, MerNaposljetku, i taj čuveni eskimski poljubac, sastavni je dio njihove kulture.

I za kraj, eskimska pusa

Ne radi se tu samo o “trljanju nosevima”. Radi se o tome da Eskimi, istina, trljaju noseve jedan o drugi, ali oni to čine samo do momenta kada stave noseve i usta na obraz druge osobe i udahnu! Oni mirišu jedno drugo, što je, samo po sebi, veoma intiman akt. U nekim eskimskim dijalektima riječ “ljubiti” znači i “mirisati”.

inuit

alfa-portal

 

Da - 30.8%
Ne - 69.2%

Ukupno glasova: 13
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 40%
Ne - 60%

Ukupno glasova: 5
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Državni nivo - 28.6%
Entitetski nivo - 0%
Lokalni nivo - 0%
Građani - 7.1%
Sve od navedenog - 64.3%

Ukupno glasova: 14
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU