fbpx

shutterstock 1337089139

Još davne 1948. godine, Svjetska zdravstvena organizacija je potakla novu perspektivu proučavanja ishoda zdravstvenih intervencija. Definiranjem zdravlja kao stanja generalne fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti, a ne samo kao odsustva bolesti, ukazala je na važnost kvalitete života pojedinca i njegove dobrobiti. U tom pogledu, zdravstvena skrb ne bi trebala biti povezana samo s brigom za fizičko zdravlje, već i brigom za kvalitetu života.

Poznato je da mentalni procesi utječu na fizičko funkcioniranje, no i psihološka dobrobit pozitivno djeluje na fizičko zdravlje. Unatoč uvriježenom mišljenju da sreća štiti ljude od bolesti i pomaže u njihovom izlječenju, dosad nisu provedena istraživanja koja bi to potvrdila.

U ovom tekstu pokušat će se odgovoriti na pitanje postoji li povezanost između subjektivnog osjećaja sreće i fizičkog zdravlja te žive li sretnije osobe dulje. Sreća je definirana kao pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, a u isto vrijeme i aktivno zadovoljstvo.

Najbolja mjera tako definiranog konstrukta je samoprocjena, budući da se radi o percepciji koju pojedinac ima o svom životu. U istraživanjima se zdravlje najčešće izražavalo duljinom života sudionika, odnosno objektivnom mjerom.

Postoji nekoliko istraživanja koja su se bavila povezanošću zdravlja i sreće. Korelacijska istraživanja upućuju na nisku do umjerenu pozitivnu povezanost sreće i zdravlja (od 0.1 do 0.4). Te povezanosti su neovisne o dobi, spolu, socioekonomskom statusu i osobinama ličnosti. Veće povezanosti dobivene su kad su ljudi sami procjenjivali stupanj svog zdravlja u odnosu na objektivne medicinske procjene – krvni tlak, bolesti u anamnezi i sl. Dakle, povezanost ovih konstrukata zasigurno postoji, no korelacijska istraživanja ne daju informacije o uzročnosti. Važno pitanje na koje valja dobiti odgovor je: jesu li zdravi ljudi sretniji ili su pak sretni ljudi zdraviji?

Istraživanja istih ljudi u više vremenskih točaka (takozvana longitudinalna istraživanja) daju nekonzistentne rezultate. Takva istraživanja nalaze malu ili nikakvu povezanost trenutnog zdravlja i kasnije sreće. Međutim, konzistentno se dobiva povezanost trenutne sreće i zdravlja u kasnijoj dobi.

U meta-analizu Veenhovena (2008) uključena su sva istraživanja povezanosti sreće i zdravlja koja su morala zadovoljiti tri osnovna kriterija: da budu longitudinalna s nekoliko vremenskih točaka mjerenja, morala su proučavati duljinu života i povezanost s ranijom srećom.

Ukupno 30 istraživanja odgovaralo je zadanim kriterijima. U 53% slučajeva nađena je pozitivna povezanost – inicijalno sretniji ljudi žive duže; u 13% slučajeva nađena je negativna povezanost, a u 34% slučajeva nije nađena povezanost.

Također, efekti sreće na zdravlje proučavani su posebno kod zdravih, a posebno kod ljudi s dijagnozom neke bolesti. U 11 istraživanja, čiji uzorak su sačinjavali ljudi koji su patili od neke bolesti, nađeno je 14 značajnih efekata sreće na zdravlje. Od tih efekata, samo četiri su pozitivna, a pet negativnih. Pozitivni efekti nađeni su kod relativno zdravih ispitanika – starijih ljudi u staračkim domovima, srčanih bolesnika te bolesnika s ozljedama leđne moždine. U tim slučajevima nije nađeno da sreća liječi ili barem pomaže zdravlju pri smrtnim ili ozbiljnim bolestima. Drugim riječima, sreća kod takvih pacijenata nije varijabla koja može odgoditi smrtne ishode.

Kod zdravih ljudi nađeno je 16 pozitivnih efekata sreće na zdravlje. U jednom od tih istraživanja nađeno je da sretniji ljudi žive dulje, i to zapanjujućih 7-10 godina. U tom slučaju, uzorak su činile američke časne sestre. Zbog takvog uzorka, nije sasvim opravdano generalizirati rezultate na opću populaciju. Dobiveni rezultati sugeriraju da sreća sama po sebi ne liječi bolesti. Ipak, moguće je zaključiti kako sreća može spriječiti da pojedinac oboli, a takav slijed događaja pozitivno utječe na duljinu života. Ipak, nalazi ovih istraživanja ne daju informaciju o tome koliko je produljenje života u godinama kod ljudi koji su inicijalno sretniji.

Kako sreća može štititi od bolesti?

Poznato je da negativne emocije djeluju stresno na organizam, a dugoročno, impliciraju štetne utjecaje na zdravlje poput visokog tlaka i slabijeg imuniteta. Nadalje, sretniji ljudi više brinu o zdravlju – paze na tjelesnu masu, percipiraju simptome bolesti na vrijeme, bolje se nose sa stresom, umjereniji su u štetnim navikama, posebice konzumaciji alkoholnih pića i pušenju. Također, pozitivne emocije proširuju repertoar aktivnosti kojima se osoba bavi, čime postaje fizički otpornija. Osim toga, pokazalo se da sretniji ljudi donose bolje odluke jer su samouvjereniji i otvoreniji.

Zadovoljniji i sretniji ljudi žive dulje, što se objašnjava većom brigom za zdravlje, većom aktivnošću i socijabilnošću. Također, neka istraživanja sugeriraju da zadovoljniji ljudi, u pravilu, doživljavaju više pozitivnih i manje negativnih emocija od nesretnih. Istraživanje Coste i McCraea pokazuje da su sretniji ljudi otvoreni, socijabilni i emocionalno stabilni. Kombinacija emocionalne stabilnosti i ekstraverzije najviše su povezane s doživljajem sreće – čak tri puta više nego dob, prihodi, spol, obrazovanje, etnička pripadnost i religioznost zajedno. To govori da određena kombinacija osobina ličnosti (emocionalna stabilnost i ekstraverzija) najviše doprinosi doživljaju sreće. Ovi nalazi su važni jer govore o utjecaju ličnosti na doživljaj sreće. Dakle, određene kombinacije osobina ličnosti mogu utjecati na pozitivniji pogled pojedinca na njegovu zdravstvenu situaciju. Samim time će i terapija biti efikasnija, a oporavak vjerojatniji, nego kod osoba koje češće doživljavaju neugodne  emocije i imaju pesimističniji pogled na život. Zbog toga se, za vrijeme bolničkog liječenja, često provode različiti programi poticanja pozitivnih emocija.

Sukladno sadašnjoj definiciji zdravlja, logičan sljedeći korak u javnozdravstvenoj propagandi, bio bi poboljšanje mentalnog zdravlja. Kako to učiniti?

Postoji nekoliko prijedloga kako promovirati važnost mentalnog zdravlja. U svakom slučaju, potrebna je lakša dostupnost informacija o zdravlju, mogućnostima samopomoći te važnosti psihičkog zdravlja na funkcioniranje. Pozivajući se na savjete životnih trenera, jedna od  ideja za poboljšanje kvalitete života je treniranje tehnika za umijeće življenja. Poticanje osobnog rasta i razvoja, kroz bavljenje stvarima koje povećavaju efikasnost, može pomoći u pronalasku smisla života.

Također, važno je naglašavati mogućnosti profesionalnog savjetovanja – važno je informirati ljude da mogu zatražiti profesionalnu pomoć psihologa po potrebi jednako kao što se obraćaju liječniku u slučajevima fizičkih bolesti. Ovakve preporuke za poboljšanje kvalitete života putem povećanja samoaktualizacije, informiranosti ljudi te vlastitog rasta i razvoja nisu nove, ali je zato novi put te promocije putem javnog zdravstva i medija. Ovaj pristup uključuje podjednak tretman reklama protiv pušenja i poticanja osobnog rasta i razvoja ljudi. Iako se to pokazalo efikasnim, zasad je potrebno mnogo truda i napora za postizanje takve vrste  promocije u Hrvatskoj te još mnogo edukacije ljudi o važnosti psihičkog doživljavanja na zdravlje. U svakom slučaju, odluka o tome hoće li netko danas biti sretan ili ne ipak ostaje na njemu samom.

Autor: Ivona Poljak - www.istrazime.com

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU