fbpx

Istina je da su ljudi odgovorni za nestanak mnogih vrsta na planeti. Ali, ono o čemu malo ko govori jeste i činjenica da su ljudi spasili mnoge vrste, neke koje bi i prirodno izumrle da se nismo pobrinuli o njima.

mongolski divlji konji1

Predstavljamo vam samo mali broj vrsta koje smo spasili od izumiranja. 

5. Hrčak

hrcak

U prošlom stoljeću, zoolozi su zarobili nekoliko čudnih i rijetkih glodavaca u Siriji. Imenovali su ih Sirijski hrčci, ili Zlatni hrčci. Među njima je bila i samo jedna ženka. Prije nego što su zarobljeni, vjerovalo se da su hrčci izumrli u divljini.

Nakon što su zoolozi uzgojili nekoliko generacija i povećali populaciju ove vrste, jedan broj je pobjegao dok su ostali postali preci današnjih kućnih ljubimaca. Svaki zlatni hrčak se danas može genetski povezati sa jednom jedinom ženkom koja je uhvaćena, a rezultati istraživanja pokazuju da mnogi divlji zlatni hrčci u Izraelu također potječu od izvornih bjegunaca. Da nije bilo djelovanja jednog biologa, domaći i divlji hrčci ne bi uopšte postojali.

4. Europski bizon

europski bizon

Europski bizon je najveća kopnena životinja u Europi, ali je u potpunosti uništen u divljini zbog lova. Vojnici u Prvom svjetskom ratu lovili su na stotine bizona zbog mesa, unatoč tome što su bili u potpunosti svjesni njihovog ugroženog statusa. Posljednji divlji Europski bizon je upucan 1927. godine. Srećom, nekoliko ih je ostalo u zoološkim vrtovima.

To je odmah privuklo pažnju njemačkog biologa Heinz Hecka. Heck nije želio da vidi Europskog bizona kao izumrlu vrstu, pa je od preostalih dvanaest uzgojo 4.000 bizona (do danas), koji su ponovo vraćeni u divljinu. Nažalost, vrsta je jako osjetljiva na niz bolesti i plodnost muškaraca se postupno smanjuje, tako da Europski bizoni i dalje zahtijevaju ljudsku pomoć da ih spasi od izumiranja.

3. Mongolski divlji konji

mongolski divlji konji

Većina divljih konja danas su potomci pripitomljenih predaka. Međutim, mongolski divlji konji nikada nisu bili pripitomljeni i oni su jedini doista divlji konji na Zemlji. Drevne pećinske slike pokazuju da su ovi konji postojali i prije 20.000 godina. Međutim, od tada se klima prirodno zagrijava od kako smo ušli u interglacijalno razdoblje. Promjena klime (ovdje govorimo o prirodnim promjenama) je odgovorna za smanjenje njihovog staništa zbog čega ovim konjima opada populacija već hiljadama godina.

Nakon Drugog svjetskog rata, svi divlji mongolski konji su nestali, neki zbog ratnog uništavanja staništa, neki zbog lova za hranu očajnih njemačkih vojnika. 1945. godine ostao je samo 31 istinski divlji konj na svijetu. Od 31 konja , samo 9 ih je bilo u mogućnosti da se dalje razmnožavaju, i uz pomoć ljudi, od njih 9 danas imamo 1800 divljih konja. Dosta ih je već vraćeno u divljinu u rezervatima u Mongoliji i Kini, a i dan danas se radi na tome da se ova vrsta vrati u svoju punu slavu.

2. Sivi vuk

sivi vuk

Jako proganjani u Europi, svi vukovi su izumrli u Engleskoj (1486), Škotskoj (1743), i Irskoj (1770). U prvom dijelu 20. stoljeća u Sjevernoj Americi se vjerovalo da vukovi izazvaju velike gubitke stoke, zbog čega se njihova populacija u svijetu znatno smanjila.

Ljudski napori da se ova vrsta vuka spasi urodili su plodom. Prvi put kada su se ljudi umješali u spašavanje, a ne ubijanje, rezultirao je velikim uspjehom. Danas, sivi vukovi su ponovo u svojim prirodnim staništima, zaštičeni od lova i od izumiranja.

1. Bjeloglavi orao

bald eagle

Sredinom 20. stoljeća bjeloglavi orao je bio gotovo izbrisan sa lica Zemlje. Ženke su lijegale jaja sa jako tankim ljuskama koje nisu mogle izdržati njenu težinu. Istraživanja su pokazala da je povećana upotreba pesticida bila odgovorna za ovu genetsku mutaciju.

Nakon što je zabranjen lov u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, i nakon što su se ljudi pobrinuli za uzgoj, bjeloglavi orao se potpuno oporavio, pa je čak i skinut sa popisa ugroženih vrsta.

Bonus: Uši

usi

Standardna uš može opstati samo na ljudskoj glavi. Dakle, da nije nas ne bi bilo ni njiih.

Iako vam se može učiniti da su uši samo beskorisni insekti koji nam samo zagorčavaju živote – niste u pravu. Uši su zapravo jako korisne ljudima, gotovo jednako kao i mi njima. Na modernom zapadu, dijete koje dobije uši prođe jedan bezopasni period života koji se brzo završi. Ali u područjima sa lošijim kvalitetama života, dijete koje dobije uši – dobije i ogromnu korist od njih.

Uši pojačavaju prirodni imunitet za borbu protiv potencijalno smrtonosnih bolesti. Moderna civilizacija ovo postiže vakcinama, ali oni koji žive u siromaštvu i dalje imaju koristi od ove prirodne imunizacije. Iako je ponekad teško za povjerovati, ali mi smo spasili uši, kao što i one spašavaju nas.

Pixelizam

Da - 5.5%
Ne - 81.7%
Možda - 11%

Ukupno glasova: 109
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU