UrbanObserver

Ponedjeljak, 26 Maja, 2025

Aboridžini naselili Australiju mnogo ranije nego što se mislilo

Arheolozi su na jugu Australije otkrili nalazište staro 49.000 godina, što je znak da su ljudi na ovaj kontinent stigli mnogo ranije nego se dosad pretpostavljalo.

Otkriće naselja u pećini u južnoj Australiji nastalo pre 49.000 godina podstaklo je teorije o tome kada su Aboridžini, najstarija civilizacija na svetu koja je opstala, naselili taj kontitentn, saopštili su australijski arheolozi.

Džajls Ham, jedan od arheologa koji je učestvovao u iskopavanjima, rekao je da su u pećini na visokoj steni u masivu Flinders u južnoj Australiji pronađeni fragmenti kostiju najvećeg torbara i složenije oruđe. On i njegove kolege ustanovili su da je nalazište staro oko 49.000 godina.

Poznato je da Aboridžini potiču od prvih ljudi koji su tamo stigli napustivši Afriku i preplovivši okean, a podaci su rezultat genetske studije koju su sproveli naučnci Univerziteta u Kopenhagenu, objavljeni u septembru.

Ali, nisu svi naučnici saglasni u vezi sa vremenom dolaska prvih stanovnika Australije njenu teritoriju. Iako su saglasni su da se to dogodilo bar pre oko 50.000 godina, Ham i kolege tvrde da otkriće naselja starog 49.000 godina na južnom delu zemlje upućuje na mogućnost da su na sever kontinenta stigli mnogo ranije.

“Ako su ovamo stigli pre 50.000 godina, nisu tako brzo mogli da stignu do južnog dela kontinenta”, kaže Ham.

“Možda se doseljavanje dogodilo mnogo ranije nego što smo do sada mislili. Pretpostavimo da je to bilo pre 55.000 do 60.000 godina”, objasnio je.

U pećini su pronađeni dokazi o ljudskoj interakciji s džinovskim životinjama, poput Diprotodona optatuma – torbara visokog dva metra i teškog više od 2500 kilograma.

Naučnici su pokušali da otkriju na koji način su ljudi i torbari uzajamno funkcionisali. Otkriće kostiju mladih životinja u pećini upućuje na to da su ih ljudi lovili, objašnjava paleontolog Gavin Prido sa Univerziteta Flinders.

Te životinje nisu imale sposobnost penjanja po stenama kako bi dospele do naselja, pa se zaključuje da je jedini način da tamo stignu bilo ljudsko delovanje, odnosno lov, objasnili su naučnici.

Izvor: B92

 

Povezane vijesti

Subalpski vunasti štakor, vrsta koja je prvi put ikad snimljena u divljini

Foto: Vejmělka. F., Mammalia 2025 Neke vrste širom svijeta poznate su samo iz muzejskih primjeraka. Vrsta štakora poznata samo iz istorijske muzejske građe fotografisana je...

Dramatičan pad bioraznovrsnosti u svijetu: Od 1970. divljih vrsta manje 73 odsto, a slatkovodnih – 85 odsto

Foto: Impuls Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), povodom Međunarodnog dana biološke raznovrsnosti, upozorila je na dramatičan pad bioraznovrsnosti u svijetu, navodeći da su prema...

Popular Articles