UrbanObserver

Ponedjeljak, 19 Maja, 2025

Holandski inženjer predstavio nov model zelenog krova

Holandski inženjer Joris Veten predstavio je nov model krova-bašte koji može da primi više kišnice i troši manje struje nego postojeći zeleni krovovi.

Veten je predstavio sistem krova-bašte, zasnovan na kapilarnom sistemu koji za zalivanje biljaka koristi izolacioni materijal umesto električnih pumpi.

Zako senzori u plitkim slojevima zemlje kovnih bašti prate vlažnost i temperaturu i po potrebi otvaraju otvore za zalivanje vode prikupljene u izolacionom materijalu, ili otvore za odvodjenje viška vode.

“Tu se možete odmoriti, možete imati sastanke. Možete i da otvorite restoran kako bi krov-bašta bio ekonomski korisniji. Ali pre svega, mi tako konačno uspevamo da upotrebimo poslednji neiskorišćeni kvadratni metar urbane sredine”, rekao je u petak Veten za Asošiejted pres pre zvanične prezentacije.

On je krov-baštu napravio na vrhu bivše mornaričke bolnice u Amsterdamu, s koje se pruža pogled na muzej NEMO, čiji je kosi krov ukrašen baštom, kafeom i terasom.

Vetenov zeleni krov, dizajniran tako da biljke mogu da rastu na njemu, rashladjuje i zgradu, i vazduh neposredno iznad njih na dva načina.

Biljke na krovu odbijaju vrućinu koju klasični krovovi apsorbuju, a toplota se smanjuje i isparavanjem vode.

On je naveo da je merenje u veoma toplom danu pokazalo temperaturnu razliku od 40 stepeni Celzijusa izmedju njegove bašte na krovu bivše bolnice i krova premazanog crnim bitumenom.

Stručnjak za zelene krovove Robert Snep koji nije povezan s Vetenovim projektom, rekao je da je rashladni efekat takvog krova dobro poznat, ali i da ga je Veten poboljšao načinom na koji skladišti kišnicu i time što je koristi za zalivanje.

“Pametan krov zaista garantuje isparavanje tokom toplotnih talasa i tako rashladjuje okolinu. Ljudi mogu dobro da spavaju i da rade u takvom okruženju”, rekao je Snep.

Veten je dodao da njegov sistem može biti postavljen na bilo koji ravan krov koji može da izdrži težinu bašte.

On je naveo da troškovi takvog projekta verovatno iznose od 100 do 150 evra po kvadratnom metru.

5bc95086.209x371

Beta

 

Povezane vijesti

U Srbiji otkrivena nova vrsta ptice: Klimatske promjene donijele voljića maslinara

Foto: Wikipedia Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da je u Preševskoj dolini otkrilo stanište ptice voljić maslinar (Hippolais olivetorum), što je,...

Zašto monokultura više ne funkcioniše?

Foto: Impuls Industrijska monokultura više ne funkcionioniše, podložna je bolestima, prirodnim nepogodama i zagađuje okoliš i naše zdravlje, no prehranjivati se moramo, ali kako da...

Popular Articles