fbpx

1bicgaraze

U Nizozemskoj je danas više bicikala nego ljudi, za nabavku novih godišnje se troši milijardu eura, a u zemlji je za njih osigurano 490.000 parkirnih mjesta. Najnovije parkiralište u Utrechtu ima 12.500 mjesta, no to je tek početak novih ulaganja u ionako superiorno organiziranu biciklističku infrastrukturu 

U Nizozemskoj, u kojoj ima više bicikala nego ljudi, parkiralište može biti frustrirajući izazov. Kako se tomu može doskočiti, pokazali su građani Utrechta tražeći slobodno mjesto na najvećem parkiralištu za bicikle na svijetu kapaciteta 12.500 vozila na dva kotača. Izgrađeno uz glavni željeznički kolodvor i svečano otvoreno 19. kolovoza, javno se megaparkiralište raširilo u golemoj staklenoj zgradi na tri kata i pravim avenijama koje vode do pojedinih sekcija.

Svaki sedamnaesti Nizozemac, njih više od milijun dnevno, putuje vlakom na posao u veće gradove poput Utrechta, a većina kombinira bicikl i vlak da izbjegnu gužvanje automobilima i osiguraju čišći zrak svog životnog prostora. Neki čak nemaju automobil, što nije znak lošeg imovinskog stanja nego odabir životnog stila, a takav životni stil na sve načine ohrabruju vlasti sustavnom politikom promoviranja vožnje biciklom. Na željezničkim postajama stoga je do sada osigurano 490.000 parkirnih mjesta za bicikle, no najnovije u Utrechtu ogledni je primjer toga kako se može više i bolje.

'Želimo pretvoriti zemlju u biciklistički raj, a do raja još ima mnogo posla. Želimo bolje koristiti ono što zovemo tajnim oružjem protiv prometne gužve, zagađenog zraka u gradovima i klimatskih promjena, nešto što je dobro za naše zdravlje i naš džep', izjavljuje u lokalnim novinama doministar prometa Stientje van Veldhoven.

Prema nizozemskom Uredu za statistiku, u tzv. biciklističkim gradovima Amsterdamu, Rotterdamu, Den Haagu i Utrechtu 'samo' 40 posto građana odlazi na posao biciklima, što se smatra nedovoljnim, pa Nacionalna željeznica ulaže desetine novih milijuna eura u infrastrukturu da ohrabri što veći broj građana na korištenje bicikala na putu od kuće do željezničke postaje. To je ono što bi se nazvalo strateškim razmišljanjem jer sljedećih deset godina u urbana će se područja (gradove sa starim povijesnim jezgrama i tijesnim uličicama) sliti više od pola milijuna ljudi, kaže Van Veldhoven, te 'možete zamisliti kakva bi gužva nastala kada bi svi koristili osobne automobile'.

Megaparkiralište nije slučajno nastalo u Utrechtu. U tom je gradu 1885. izgrađena prva biciklistička staza u zemlji, a u njemu danas 125.000 građana dnevno odlazi biciklima na posao, u školu, kupovinu... Sa 881.000 bicikala na 850.000 stanovnika Amsterdam je biciklistička metropola svijeta, u kojoj tim prometalom 63 posto stanovnika dnevno prevali blizu dva milijuna kilometara. Slično je u Den Haagu, Rotterdamu i manjim urbanim sredinama.

1bicgaraze 1

Više od četvrtine cjelokupnog osobnog prijevoza Nizozemci obavljaju biciklom Izvor: Profimedia / Autor: NN

U biciklističkoj prijestolnici svijeta vlada red jer je zabranjeno ostavljanje prometala izvan parkirališta, a u središtu Amsterdama gradske službe konfisciraju 'divlje' parkirano vozilo, zbog čega se naročito bune trgovci u staroj jezgri jer im se time smanjuje broj kupaca.

Zemlja sa 17 milijuna stanovnika danas ima više od 22 milijuna bicikala. I u recesijsko doba krajem prošlog desetljeća Nizozemci su na njih trošili više od milijardu eura godišnje; danas godišnje kupuju blizu milijun vozila u specijaliziranim trgovačkim lancima s 3100 prodajnih mjesta.

Kažu da je bicikl upisan u genima Nizozemaca, a da biciklističke staze postoje od postanka svijeta. Zbog ravnog terena i blage klime to je odavna omiljeno vozilo i nikada nije bilo marginalizirano kao u drugim zemljama, ali današnji kralj ulice to je ipak postao sustavnom bitkom protiv vladavine automobila. Početkom 20. stoljeća nadmašio je broj automobila, ali kako je ekonomija poslije Drugog svjetskog rata cvjetala, a standard rastao, žezlo je ranih šezdesetih preuzeo auto viđen kao prometno sredstvo budućnosti. Rušeni su cijeli dijelovi Amsterdama da se izgrade prometnice za motorna vozila, a korištenje bicikla smanjivalo se iz godine u godinu. U razdoblju od pedesetih do sedamdesetih godina broj bicikala se sa 80 srozao na 20 posto.

Do preokreta je došlo 1971., kada je u prometu smrtno stradalo 3300 osoba, ali građane je na akciju najviše potaknula smrt više od 400 mališana te godine. Krenuo je pritisak na vlast da poduzme nešto ozbiljno, a onda je došla i naftna kriza 1973., kada su Saudijska Arabija i drugi arapski izvoznici nafte udarili embargo Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Kanadi, Japanu i Nizozemskoj jer su podržali Izrael u Jomkipurskom ratu, povisivši četverostruko cijenu nafte.

tportal.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1