fbpx

76760110 2165208917121188 7462980459664769024 n

foto: Ratko Pilipović

Učesnici Međunarodne konferencije “‘Pravni i praktični alati za zaštitu rijeka Zapadnog Balkana i njihovih ljudi”, koja je u srijedu počela u Sarajevu, danas su predstavili Deklaraciju za zaštitu rijeka Zapadnog Blakana.

Autor: Impuls

Tema trodnevne konferencije su pitanja i problemi koji se dešavaju u zemljama Zapadnog Balkana u sferi životne sredne.

Veliki pritisci se vrše na životnu sredinu, na rijeke, izgradnjom hidroenergetskih objekata, posebno hidroelektrana. Priroda i naši prirodoni resursi se unišavaju uporavo zbog tih projekata i zarad profita nekolicine ljudi.

Ono što jeste problem je da se u svim zemljama Zapadnog Balkana na taj način smanjuje i mogućnost zaštite prirode, te se samim tim usporava i proces evropskih integracija, odnosno približavanje Bosne i Hercegovine i zemalja Zapadnog Balkana evropskoj mreži zaštićenih područja, rečeno je danas na konfereciji.

Prema riječima Viktora Bjelića, potpredsjednika Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, Deklaracija koja je danas sačinjena sastoji se iz tri dijela. Učesnici konferencije pozivaju se na međunarodne ugovore i zakone iz oblasti životne sredine, u drugom dijelu se konstatuje koji su to problemi i pritisci, koji predstavljaju prijetnju našim rijekama, a treći najvažniji dio su zahtjevi prema vladama Zapadnog Balkana.

“Nekoliko najvažnijih zakona jeste uvođenje moratorijuma na izgradnju malih hidroelektrana, zahtjev za reviziju svih pratećih planova, programa i dokumenata koji mogu ili imaju uticaj na životnu sredinu i rijeke, te njihovo stavljanje u postupak koji je zakonom obavezujući, strateške procjene uticaja za životnu sredinu. Npr., energetska strategija u BiH nije prošla kroz proceduru strateške procjene za životnu sredinu. Svi objekti koji su planirani prema toj strategiji ne znamo kako će uticati na životnu sredinu. Naravno da znamo da će uticati negativno ali ne znamo u kojoj mjeri, niti je to dato na javni uvid, odnosno na javnu raspravu.”

Prema riječima organizatora, konferencija je reakcija na kontinuirano pregrađivanje divljih rijeka na Zapadnom Balkanu hidroelektranama.

Irma Popović - Dujmović iz WWF Adria već petnaest godina radi na zaštiti rijeka. Popović - Dujmović ističe kako je proizvodnja energije ovim putem čak zanemariva u nekakvim ukupnim brojkama.

“Mi smo nekada imali prekrasnu državu, sada imamo prekrasne države koje obiluju prekrasnim rijekama, a mi ih uništavamo zadnjih godina. Profit od projekata izgradnje hidroelektrana imaju samo privatnici, domaći i strani, lokalna zajednica je na gubitku. Čak je i država na gubitku zbog podsticaja koje daje za rad hidroeletrana. Ekonomska istraživanja pokazuju da država gubi milione na ovom sustavu. Mi se zalažemo na ukidanju tih subvencija, da ne postoje više podsticaji za male hidroelektrane jer one nisu održive, ne daju stabilnost našoj energetskoj mreži i samo još dodatno opterećuju državu što se tiče finansija”.

Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini planirana je izgradnja preko 300 hidroelektrana na 244 rijeke.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3