fbpx

mesto koje odoleva globalnom zagrevanju 380362879

Okeani na cijeloj planeti postaju sve topliji zbog emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, osim jednog područja na sjeveru Atlantskog okeana koje se tvrdoglavo opire trendu globalnog otopljavanja i postaje sve hladnije.

Neobično hladno područje u Atlantskom okeanu primjećeno je još 2015. godine i odmah je postalo predmet interesovanja klimatologa koji još od tada pokušavaju da dokuče koji činioci dovode do ove pojave.

Slabljenje okeanske struje

Stručnjaci s Instituta za meteorologiju „Maks Plank“ u Njemačkoj primjenili su dugoročni klimatski model kako bi simulirali različite pretpostavke koje mogu da objasne ovaj pad temperature, piše Sajens alert.

Prethodne studije ukazuju da bi jedan od činilaca koji utiču na zahlađenje tog dijela okeana moglo biti slabljenje sjevernoatlantske meridijanske povratne sturje.

Kada je u punom zamahu, ova struja prenosi toplu i slanu površinsku vodu iz tropskih krajeva u blizini Meksičkog zaliva do evropske obale, a zatim uzima hladnu i slatku vodu nastalu otapanjem leda.

Naučnicima još uvek nije sasvim poznato zašto je u 20. veku došlo do slabljenja ove struje. Neki pretpostavljaju da je uzrok veća količina otopljenog leda sa Grenlanda, kao i ukupan porast temperature okeana.

Šta pokazuju modeli

Problem je što podaci o sjevernoatlantskoj meridijanskoj struji stariji od 2004. godine nisu toliko detaljni i specijalizovani što ostavlja malu mogućnost da se radi o posljedicama globalnog otopljavanja, već o nekom prirodnom procesu na koji ne utiče efekat staklene bašte.

Kako bi utvrdili povezanost između klime na Zemlji i hladne mrlje na Atlantskom okeanu, stručnjaci s instituta „Maks Plank“ su koristili detaljan planetarni klimatski model kako bi povezali varijacije u energiji, ugljendioksidu i vodama u okeanu, na kopnu i u atmosferi.

Pomoću raznih simulacija uspjeli su da predvide šta bi se dogodilo ako bi se ova struja snažno poremetila. Primjetili su da bi se sa hlađenjem nadolazećih toplih voda stvorili niski oblaci koji bi prouzrokovali još veće hlađenje površine.

Zatim su stručnjaci testirali i drugi scenario u kome su posmatrali samo prenos tople vode koji vrši ova struja, bez obzira na događaje u atmosferi. Ustanovili su da bi sjevernoatlantska meridijanska povratna sturja u tom slučaju prenosila manje energije i donosila veću količinu toplote u arktičke struje. Ove subpolarne struje bi zatim ubrzavale i crpile još više toplote iz sjevernoatlantske sturje zbog čega bi ovo, i inače hladno područje u Atlatskom okeanu, postalo još hladnije, prenosi rtv.rs.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Avgust 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6