fbpx

O ekocidu koji uzrokuje podizanje ograda i žilet žica na granicama Hrvatske posljednjih dana pišu najugledniji svjetski znanstveni časopisi kao što su Nature i New Scientist

žilet žica

Autor: Nenad Jarić Dauenhauer 

Podizanje ograda od bodljikave i žilet žice na granicama Hrvatske, Slovenije i Mađarske odgovor je mađarske i slovenske politike na veliki priljev izbjeglica koji bi mogao naštetiti divljim životinjama. Ograde ubijaju životinje koje se zapliću u žilet žice i narušavaju teško ostvarenu povezanost populacija životinja, upozorava u tekstu u Natureu Đuro Huber iz projekta zaštite divljih životinja LIFE DinAlp Bear.

Stručnjaci ističu da se otvaranjem političkih granica koje se dogodilo u dvadesetom stoljeću, europska populacija velikih zvijeri oporavila i porasla. 

'Taj uspjeh rezultat je prekograničnih projekata zaštite i gospodarenja koje podupiru povezane zakonske legislative i učinkovito upravljanje populacijama divljih životinja. Međutim danas duž granica Slovenije, Hrvatske i Mađarske niču ograde, a isto je u planu i za pogranična područja Latvije i Estonije s Rusijom. One će vjerojatno utjecati na smeđe medvjede, vukove, risove i jelene', upozorava tekst koji zajednički potpisuju John D. C. Linnell s Norwegian Institute for Nature Research u Norveškoj, Đuro Huber sa Sveučilišta u Zagrebu, Arie Trouwborst s Tilburg Universityja u Nizozemskoj i Luigi Boitani s University of Rome La Sapienza u Italiji.

Autori podsjećaju da bi podizanje ograda moglo biti protivno međunarodnim sporazumima o zaštiti staništa divljih životinja kao što je 'Habitats Directive' Europske komisije i traže da se što prije provedu mjere koje bi ublažile štetne posljedice, odnosno da se ograde uklone što je prije moguće.

Istu problematiku još opširnije pokrili su Andy Coghlan i Mićo Tatalović u New Scientistu.

U članku naslovljenom 'Ograde postavljene da zaustave dolazak izbjeglica u Europu ubijaju životinje' autori upozoravaju da se na ogradama već bilježe prve žrtve među divljači. No ističu da je još veći problem to što će ograde drastično rascjepkati već i onako malene populacije nekih vrsta poput risova koje su već ranije bile na rubu izumiranja među ostalim i zbog parenja s bliskim srodnicima. Naime, njihove su populacije na području Slovenije i Hrvatske svedene na 60 do 70 jedinki što je premalo za održavanje genetske raznovrsnosti koja je ključna za njihovu otpornost i zdravlje.

Coghlan i Tatalović navode i druge ozbiljne probleme koje uzrokuje usitnjavanje staništa, a osobito ističu uobičajeno kretanje životinja u potrazi za hranom, vodom, skloništem i partnerima za razmnožavanje.

Izvor: teportal

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Juli 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2