fbpx

brisel vizual

Uskoro dolazi zima, najhladnije godišnje doba, koje sa sobom donosi snijeg, mraz i vjetrove. Hladnije temperature nas navode da iz ormana izvadimo svoju zimsku odjeću i obuću, ali one su i znak da polako počinje sezona grijanja.

Domaćinstva se griju na različite načine, međutim dominatnu ulogu u većini mjesta imaju fosilna goriva. Podaci Eurostata iz 2018. godine pokazuju da je u Evropi čak 75 odsto toplote koja je korišćena za zagrijavanje domaćinstava dobijeno na taj način, piše portal Klima101.

U Belgiji je grijanje zaslužno za oko 14 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ipak, mnogi gradovi pokušavaju da nađu rješenje kako bi se ovaj broj smanjio, a jedan od njih je Brisel, u kom je u upotrebi veoma zanimljivo rješenje.

Naime, u Briselu je osmišljen sistem koji bi mogao da zagrije veliki dio grada koristeći vodu iz kanalizacije. Na taj način emisije koje nastaju u procesu grijanja bi se smanjile na minimum.

Energija skrivena u podzemnim tunelima Brisela

Kanalizacioni sistem u Briselu čine tuneli dugački gotovo 1.900 kilometara, a toplota koja se skladišti u njima predstavlja veoma vrijedan izvor energije koji ostaje neiskorišćen. Kako bi se spriječilo gubljenje tolike količine energije, ideja je da izvori toplote poput otpadne vode iz kupatila i mašina za pranje veša mogu ponovo da se iskoriste za grijanje domaćinstava.

Mehanizam kojim se voda zagrijava sastoji se iz dva dijela, od kojih je jedan smješten ispod zemlje i povezan je sa drugim dijelom, pumpom, koja se nalazi iznad zemlje.

Podzemni dio mehanizma je tanka plastična cijev napunjena vodom, koja se fiksira za dno kanalizacionog tunela. Kada se tunel napuni otpadnom vodom, ona prelazi preko ove cijevi zagrijavajući vodu zatvorenu u cijevi na oko 11 do 13 °C. Ovako zagrijana, voda prolazi kroz cijev i dolazi do pumpe.

Iznad zemlje, cijev je povezana sa toplotnom pumpom. Toplotna pumpa može se nazvati još i "obrnuti frižider". U sebi sadrži rashladnu tečnost sa niskom tačkom ključanja. Toplota iz kanalizacije dovoljna je da ta rashladna tečnost ispari i postane gas. Pumpa ovaj gas sabija i omogućava mu da se kondenzuje, čime se oslobađa toplota koja vodu zagrijava na 50 do 70 stepeni Celzijusa, što je dovoljna temperatura za zagrijavanje domaćinstava.

Kako smo pomenuli, briselski kanalizacioni sistem se prostire kroz oko 1.900 kilometara tunela. Mape pokazuju da se tuneli razlikuju u veličini, te su neki manji, a neki veći, odražavajući složenost ulica koje se protežu iznad njih.

Međutim, nisu svi tuneli u kanalizacionom sistemu Brisela dovoljno produktivni da bi se mogli koristiti za zagrijavanje. Istraživanjem univerziteta Libre de Bruxelles procjenjuje se da bi oko 35 odsto grada moglo da se grije toplotom dobijenom iz kanalizacije. Iako ovo možda djeluje kao mali procenat, ako se prisjetimo da je grijanje u ovom gradu jedan od većih emitera, jasno je da bi se, ukoliko 35 odsto domaćinstava počne da koristi vodu iz kanalizacije za zagrijavanje, ukupne emisije znatno smanjile.

Slična inicijativa postoji i u drugim gradovima

Prestonica Belgije nije usamljena u ideji da otpadnu vodu iz kanalizacije počne da koristi za zagrijavanje velikog broja domaćinstava.

U Parizu se već čitavu deceniju govori kako bi već iskorišćena voda mogla ponovo da se iskoristi, i to za grijanje u školama. Procjenjuje se da na ovaj način može da se proizvede oko 70 odsto toplote koja je potrebna za zagrijavanje pariskih škola.

Neki gradovi su već počeli sa implementacijom sličnih mehanizama za zagrijavanje. Na primjer, pojedini dijelovi Vankuvera koriste vodu iz kanalizacije za grijanje, čime su u tim dijelovima grada emisije gasova sa efektom staklene bašte iz grijanja smanjene za čak 60 odsto. Interesantan je podatak da je u Vankuveru možda i najranije počela da se ostvaruje ideja o zagrijavanju ponovnim korišćenjem vode, pa se toplota dobijena iz vode iz kanalizacije koristila čak i za zagrijavanje Olimpijskog sela tokom Zimskih olimpijskih igara koje su se održale u ovom gradu 2010. godine.

Pored onih koje smo nabrojali, sve je više i drugih gradova svijeta, kao što su Glazgov i Roterdam, koji razmatraju mogućnost da na ovaj način redukuju emisije nastale u procesu grijanja.

U današnje vrijeme, kada je borba protiv klimatskih promjena u punom jeku, traže se najrazličitiji načini da se emisije smanje na minimum. Put ka tome je složen, a jedno od rješenja koje se često prenebregava je korišćenje viška energije koji nastaje u drugim procesima. Ovaj primjer nam na odličan način ilustruje kako se čak i nešto prilično banalno, kao toplota vode koja otiče niz slivnik, može upotrijebiti i doprinijeti smanjivanju emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3