fbpx

globalno zatoplj

 Foto: Polje kukuruza usred suše, Texas, SAD, 22. listopada 2020. godine (izvor: K-State Research and Extension @ Flickr)

"Radna verzija teksta izvještaja o Stanju globalne klime za 2020. godinu, koja je objavljena ovaj tjedan i dostupna za raspravu i reviziju, pokazuje da su klimatske promjene i 2020. nastavile svoj neumoljivi marš, te da je ova godina na dobrom putu da bude zabilježena kao jedna od tri najtoplije."

Radni izvještaj Svjetske metereološke organizacije o globalnim klimatskim promjenama u 2020. godini bilježi postojanu deterioraciju na svim poljima

Svjetska metereološka organizacija (World Meteorological Organization, WMO) od 1993. godine anualno izdaje izvještaj o Stanju globalne klime u prethodnoj godini.

Radna verzija teksta izvještaja o Stanju globalne klime za 2020. godinu, koja je objavljena ovaj tjedan i dostupna za raspravu i reviziju, pokazuje da su klimatske promjene i 2020. nastavile svoj neumoljivi marš, te da je ova godina na dobrom putu da bude zabilježena kao jedna od tri najtoplije.

 2011.-2020. će biti dosad najtoplije zabilježeno desetljeće, a njegovih najtoplijih šest godina započinje 2015. godine.

Oceansko zagrijavanje doseglo je rekordne razine, a više od 80 posto globalnih oceana bilo je poprište morskog toplinskog vala u nekom trenutku tijekom 2020. godine, uz široko rasprostranjene posljedice za morske ekosisteme, koji su već na udaru kiselijih voda kao posljedice apsorpcije ugljičnog dioksida (CO2).

Ovaj izvještaj, koji se temelji na doprinosima desetaka međunarodnih organizacija i stručnjaka, pokazuje kako su događaji snažnog učinka, među kojima su ekstremne topline, šumski požari i poplave, kao i rekordna sezona atlantskih uragana, utjecali na živote milijuna ljudi, stapajući se s prijetnjama ljudskom zdravlju i sigurnosti te ekonomskoj stabilnosti koje donosi pandemija COVID-19. Konačni izvještaj za 2020. bit će objavljen u ožujku 2021. godine.

Radna verzija izvještaja započinje s dvanaest Ključnih Poruka.

Staklenički plinovi. Koncentracije glavnih stakleničkih plinova, CO2, CH4, i N2O, nastavile su se povećavati tijekom 2019. i 2020. godine.

Globalno zagrijavanje. Unatoč razvoju uvjeta za la niñu, globalna srednja temperatura u 2020. na putu je da postane jedna od tri najviše zabilježene. Proteklih šest godina, uključujući 2020., vjerojatno će biti šest najtoplijih zabilježenih godina.

Dizanje mora. Razina mora u porastu je posvuda gdje postoje podaci visinomjera, ali nedavno razina mora raste bržim tempom, dijelom zbog povećanog otapanja ledenog pokrova na Grenlandu i na Antarktiku. Globalne srednje razine bile su 2020. godine slične onima iz 2019., a obje su konzistentne s dugoročnim trendom. Malo opadanje globalne razine mora u drugom dijelu 2020. godine vjerojatno je povezano s razvojem uvjeta za la niñu, slično privremenim opadanjima povezanima s prethodnim la niña događajima.

Morski toplinski valovi. U 2020. do danas je na preko 80 posto oceanskog područja došlo do barem jednog morskog toplinskog vala. Na većem dijelu oceana morski toplinski valovi klasificirani su kao „jaki“ (43 posto), a na manjem kao „umjereni“ (28 posto).

Zagrijavanje oceana. 2019. godine zabilježeno je najviše oceanske topline, a stopa zagrijavanja bila je tijekom proteklog desetljeća viša od dugoročnog prosjeka, što je indikacija postojanog rasta topline zbog radijativnog disbalansa koji uzrokuju staklenički plinovi.

Arktički morski led. Na Arktiku je zabilježen drugi najniži godišnji minimum površine morskog leda, a rekordno niski razmjeri morskog leda opaženi su i u srpnju te listopadu. Površina antarktičkog morskog leda zadržala se blizu dugoročnog prosjeka.

Grenlandski led. Grenlandski ledeni pokrov nastavlja gubiti masu. Iako je površinska bilanca mase leda bila blizu dugoročnom prosjeku, gubitak leda kao rezultat odlamanja ledenjaka dosegao je najvišu razinu, s obzirom na satelitske podatke zabilježene u proteklih 40 godina. Ukupno je otprilike 152 gigatona leda nestalo iz ledenog pokrova između rujna 2019. i kolovoza 2020. godine.

Kiše i poplave. Do teških kiša i obimnih poplava došlo je 2020. godine u velikim dijelovima Afrike i Azije. Teške kiše i poplave pogodile su u različitim periodima godine dobar dio Sahela, širi Afrički rog, Indijski potkontinent i susjedna područja, Kinu, Koreju i Japan, te dijelove Jugoistočne Azije.

Atlantski uragani. Uz 30 imenovanih oluja (od 17. studenog) sjevernoatlantska sezona uragana zabilježila je najveći broj imenovanih oluja, dok se rekordni broj njih spustio na Sjedinjene Američke Države. Posljednja oluja sezone (do danas), uragan Iota, bila je i najintenzivnija, pete kategorije.

Druge tropske oluje. Aktivnost tropskih oluja u drugim zaljevima bila je blizu ili ispod dugoročnog prosjeka, iako je bilo razornih udara.

Ozbiljne suše. Ozbiljne suše pogodile su 2020. godine mnoge dijelove unutrašnjosti Južne Amerike, a najgore su pogođena područja sjeverne Argentine, Paragvaj i zapadna granična područja Brazila. Procjenjuje se da su u Brazilu poljoprivredni gubici blizu 3 milijarde američkih dolara, a dodatni gubici zabilježeni su i u Argentini, Urugvaju i Paragvaju.

Migracije izazvane klimatskim promjenama. Klima i vremenski uvjeti potaknuli su ogromna kretanja stanovništva i ozbiljno pogodili ranjive osobe u pokretu, između ostalog i u pacifičkoj regiji te u Srednjoj Americi.

 

S engleskog preveo Martin Beroš, Slobodni Filozofski
Izvorno objavljeno 4. prosinca 2020. godine na portalu Climate and Capitalism.

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2