fbpx

poplave h

 Belgija je, uz Njemačku, najteže pogođena poplavama (Reuters)

Obilne kiše koje su prouzrokovale smrtonosne poplave širom zapadne Njemačke i Belgije izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.

Naučnici su dugo govorili da će klimatske promjene dovesti do obilnih kiša i posljedičnim poplava.

Međutim, za određivanje uloge klimatskih promjena u poplavama, trebat će pričekati najmanje nekoliko sedmica, istaknuli su eksperti ove sedmice.

“Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji, poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uvjete”, kaže Ralf Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.

U poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, ali i neke druge zemlje, poginule su najmanje 183 osobe, a za stotinama se još traga.

‘Atmosfera poput spužve’

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će u nedjelju posjetiti poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati pogođene u ovim “teškim i strašnim vremenima”.

Generalno, globalni rast prosječne temperature za oko 1,2 stepeni Celzija, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše vjerovatnijima, tvrde naučnici.

Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na kraju osloboditi više vode.

“Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve – stisnete je i voda istječe”, rekao je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Sveučilišta Leipzig.

Porast prosječne globalne temperature za jedan stepen povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za sedam posto, rekli su klimatski naučnici.

Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog pritiska, također utječu na količinu kiše u određenom području.

Geert Jan van Oldenborgh iz World Weather Attributiona, međunarodne naučne mreže koja analizira kako su klimatske promjene mogle utjecati na vrijeme, rekao je kako očekuje da će biti potrebno nekoliko sedmica da bi se utvrdila veza između ovih kiša i klimatskih promjena.

“Brzi smo, ali ne toliko”, kazao je Oldenborgh, znanstvenik Nizozemskog metereološkog instituta, piše Reuters.

Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao poticati sistem niskog pritiska zraka u zapadnoj Evropi.

Poplave su uslijedile samo nekoliko sedmica nakon što je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Iznenađeni brzinom promjena

Naučnici su u međuvremenu rekli da bi ekstremne vrućine bile “gotovo nemoguće” bez klimatskih promjena koje su učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijim, prenosi Hina.

U Evropi je također neuobičajeno vruće.

Najtopliji juni od 1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju.

poplave holandija

Poplavljena su i područja u Holandiji (EPA)

Zbog ovosedmičnih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim nivoima u mnogim područjima zapadne Evrope.

Iako istraživači decenijama predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena iznenadila.

“Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši”, kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Sveučilišta Newcastle, koji napominje da su zabilježeni “ozbiljni rekordni događaji širom svijeta, unutar nekoliko sedmica”.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2