fbpx

plastika otpad more epa

Do 2040. svaki metar morske obale moglo bi prekrivati oko 50 kg plastike

Onečišćenje plastikom u okeanima i drugim vodnim tijelima nastavlja naglo rasti i moglo bi se više nego udvostručiti do 2030. godine, navodi se u najnovijem izvještaju UN-ovog Program za okoliš (UNEP).

 
Rješenja na dohvat ruke

U izvještaju se potvrđuje postojanje znanja i iskustva potrebnih za zaustavljanje porasta plastične krize, no jedino pod uslovom donošenja odlučnih političkih odluka i implementacije hitnih mjera. Ovaj dokument objavljen je 10 dana prije početka ključne konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), naglašavajući da je plastika također veliki klimatski problem.

Na primjer, 2015. godine emisije stakleničkih plinova iz plastike iznosile su 1,7 gigatona ekvivalenta CO2, dok se do 2050. predviđa njihovo povećanje na približno 6,5 gigatona. Taj iznos predstavlja 15 posto cjelokupnog globalnog proračuna ugljika - količine stakleničkih plinova koja se može ispustiti uz porast temperatura u okviru ciljeva Pariškog sporazuma.

Već znamo da recikliranje nije dovoljno

Baveći se rješenjima problema, autori izvještaja još jednom potvrđuju da recikliranje ne predstavlja izlaz iz plastične krize te upozoravaju na štetne alternative, poput plastike na biološkoj osnovi ili biorazgradive plastike, koja trenutno predstavlja prijetnju sličnu konvencionalnoj plastici.

Izvještaj se bavi kritičnim tržišnim neuspjesima, kao što su niska cijena čiste, tzv. djevičanske plastike, u poređenju s recikliranim materijalima, nedovoljno i neadekvatno upravljanje plastičnim otpadom i nedostatak konsenzusa o globalnim rješenjima. Umjesto toga, UNEP poziva na trenutno smanjenje proizvodnje i potrošnje plastike te poticanje transformacije u cijelom lancu vrijednosti.

Također, ističe se važnost ulaganja u daleko učinkovitije sisteme monitoringa plastičnog otpada kako bi se identifikovali njegovi izvori, razmjeri i zbrinjavanje. U konačnici, u UNEP-u tvrde kako je rješenje u širokoj primjeni načela kružne ekonomije i pronalaženju alternativa za plastične proizvode.

Zalaganje za promjenu

Izvršna direktorica UNEP-a, Inger Andersen, kaže kako ovaj izvještaj „pruža dosad najjači naučni argument za hitnost djelovanja i za kolektivno djelovanje radi zaštite i obnove naših okeana, od izvora do mora“. Andersen ističe veliku zabrinutost zbog posljedica razgradnje plastičnih proizvoda, posebno mikroplastike i opasnih hemijskih sastojaka za koje se sa sigurnošću zna da su otrovni i opasni za zdravlje ljudi i ekosisteme.

„Brzina kojom problem plastičnog onečišćenja oceana privlači pozornost javnosti je ohrabrujuća, što se mora iskoristiti kako bismo im dali priliku za obnovu, zdravlje i otpornost“, kazala je Andersen.

MicrosoftTeams image 5

Rastući problem

Plastika trenutno čini 85 posto ukupnog morskog otpada, a do 2040. će se gotovo utrostručiti, čime će se u okeane svake godine ispustiti od 23-37 miliona metričkih tona otpada. Drugim riječima, oko 50 kg plastike po metru obale! Već sada se sav morski život, od planktona i školjaka do morskih ptica, kornjača i sisavaca, suočava se s ozbiljnim rizikom trovanja, poremećaja ponašanja, gladovanja i gušenja.

No, plastični otpad predstavlja i veliku opasnost za ljudsko zdravlje. Plastika se u ljudski organizam unosi konzumacijom morskih plodova, kao i putem obične morske soli. Plastiku pijemo, jedemo i udišemo čime rizikujemo hormonalne promjene, poremećaje u razvoju, reproduktivne abnormalnosti pa čak i obolijevanje od raka.

Uticaji na privredu i ekonomiju

Prema izvještaju, onečišćenje plastikom ima i značajne posljedice za svjetsku privredu i ekonomiju. Kada se uzmu u obzir uticaji na turizam, ribarstvo i akvakulturu, zajedno s cijenom projekata čišćenja, godišnji troškovi plastičnog onečišćenja su 2018. godine procijenjeni na šest do 19 milijardi dolara. No, uz prijetnju udvostručenja količine plastičnog otpada do 2040. riskiramo godišnje troškove u visini 100 milijardi dolara. Autori izvještaja ističu kako ova prijetnja svjetskoj ekonomiji može dovesti do porasta ilegalnog odlaganja otpada.

Cjeloviti izvještaj dostupan je putem sljedeće poveznice, a služiće kao osnova za rasprave na Skupštini za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEA-5) 2022. godine, na kojoj bi se trebalo odlučiti o daljem načinu rješavanja ovog problema.

S.F. / Ekovjesnik

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Decembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2