fbpx

sauddes

 foto: Ahmed Jadallah/Reuters

S trenutnim nivoom emisija stakleničkih plinova, regija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike biće pogođena toplotnim valovima i nemogućim životnim uslovima.

Autor:

Bliski istok i Sjeverna Afrika već su najtoplija i najsušnija regija na planeti, ali klimatske promjene mogle bi učiniti neka područja nenastanjivim u narednim decenijama, s temperaturama koje bi potencijalno mogle dostići 60 stepeni Celzijusa ili više.

Posljedice širom regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) bile bi razorne, uključujući hroničnu nestašicu vode, nemogućnost uzgoja hrane zbog ekstremnih vremenskih prilika i suše, te porast smrtnosti i zdravstvenih problema uzrokovanih vrućinom.

Do 2100. godine oko 600 miliona stanovnika, ili 50 posto stanovništva regije, moglo bi biti izloženo “super-ekstremnim” vremenskim pojavama ako se trenutne projekcije gasova staklene bašte ostvare, navodi nedavna studija u časopisu Nature.

Trajući sedmicama ili čak mjesecima, vrućina bi bila “potencijalno opasna po živote ljudi”, navodi se.

“Predviđamo da bi maksimalna temperatura tokom toplotnih valova u nekim urbanim centrima i megagradovima na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi mogla da dostigne ili čak pređe 60 °C, što bi bilo pogubno za društvo”, napisali su naučnici.

George Zittis, vodeći autor studije, rekao je za Al Jazeeru da će veća vlažnost zraka, zbog povećanog isparavanja okolnih mora, povećati opasnost.

“Toplinski stres tokom ljeta će dostići ili premašiti prag ljudskog preživljavanja u nekim dijelovima regije tokom najtoplijih mjeseci”, rekao je Zittis.

Veliki urbani centri oko Zaljeva, Arapskog mora i Crvenog mora, poput Dubaija, Abu Dhabija, Dohe, Dhahrana i Bandar Abbasa – sve bi češće imali visoke temperature.

“Gradovi će osjetiti sve veći učinak toplinskih otoka, a većina glavnih gradova na Bliskom istoku mogla bi se suočiti s četiri mjeseca izuzetno vrućih dana svake godine”, kažu iz Svjetske banke.

‘Katastrofa bez presedana’

Oko 70 posto svjetskih zemalja s najvećim nedostatkom vode nalazi se u MENA-i. Kako se klima dalje zagrijava, društvene i ekonomske posljedice će biti intenzivne.

Više od 12 miliona ljudi u Siriji i Iraku gubi pristup vodi, hrani i struji zbog porasta temperatura, rekordno niskog nivoa padavina i suše, što ljudima u cijeloj regiji oduzima vodu za piće i poljoprivredu.

Sirija se trenutno suočava s najvećom sušom u posljednjih 70 godina. Humanitarne organizacije opisale su situaciju kao “katastrofu bez presedana”.

„Očekuje se da će potencijalno intenziviranje toplotnih valova u ionako oštrom, vrućem i sušnom okruženju MENA-e imati direktne negativne uticaje na ljudsko zdravlje, poljoprivredu, vezu vode i energije i mnoge druge socioekonomske sektore“, rekla je Paola Mercogliano, direktorica Fondacije CMCC za hidrogeološki utjecaj.

Sve veća nestašica vode već se okrivljuje za rasplamsavanje regionalnih sukoba, a neki istraživači strahuju da će se borba oko oskudnih resursa intenzivirati na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi kako se svijet dodatno zagrijava.

“Društveni utjecaji mogu biti relativno veliki… Štaviše, predviđa se da će ljudska populacija u regiji MENA dostići vrhunac oko 2065. godine”, rekla je Mercogliano za Al Jazeeru. “Stoga, prijetnja vodosnabdijevanju u regiji sa porastom temperatura je veoma ozbiljna.”

Nedostatak vode također će biti finansijski teret s procjenama koje sugeriraju da će MENA biti pogođena najviše od svih regija diljem svijeta, što će vlade koštati 7-14 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda do 2050. godine.

‘Prilagodba je neophodna’

Poljoprivredni sektor, koji pruža najviše radnih mjesta na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, mogao bi biti uništen jer bi se dostupnost vode smanjila za čak 45 posto.

Očekuje se da će proizvodnja hrane ozbiljno stradati zbog ekstremne vrućine.

Liban razvija brdska jezera za očuvanje i skladištenje vode za navodnjavanje. U Egiptu su u toku napori da se izgrade razbijači valova kako bi se močvare i obalne instalacije sačuvale od prodora morske vode. U Jordanu se pročišćena otpadna voda sada koristi za navodnjavanje poljoprivrednih površina, istaknula je.

“Jedan projekt u Maroku osnažuje žene da sakupljaju vodu iz magle, dok u Jordanu drugi ima za cilj osnažiti seoske žene da pomognu poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena”, rekla je Mercogliano.

‘Pragovi ekstremne opasnosti’

Za muslimane diljem svijeta, učestvovanje u hadžu u Saudijskoj Arabiji zahtijevat će visoko prilagodljive inovacije kako bi se hodočasnici zaštitili od gorućih uvjeta.

Procjenjuje se da dva do tri miliona muslimana obavljaju hadž svake godine, a svaki provede 20-30 sati vani u obredima tokom petodnevnog perioda.

“Nivoi toplotnog stresa mogli bi premašiti pragove ekstremne opasnosti”, rekao je Zittis o budućim hodočašćima u Meku.

Mjere prilagodbe, međutim, mogu učiniti samo toliko i ako “opstanak” u ovim područjima postane nemoguć, milioni ljudi na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi mogli bi biti u pokretu.

Istraživači se slažu da bez hitnog i brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova, situacija u regiji MENA bit će sumorna u nadolazećim desetljećima.

“Kada se oko 600 miliona ljudi suoči s toplinskim valovima opasnim po život i posljedičnim nedostatkom hrane i vode… jedini način za preživljavanje je krenuti prema hladnijim dijelovima svijeta bogatim resursima i još uvijek uspješnim”, napisao je Hafed al-Ghwell s Instituta za vanjsku politiku na Univerzitetu John Hopkins.

Izvor: Al Jazeera

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Jun 2023
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2