fbpx

sječa šuma

Za viruse na planeti ovo je vrijeme nezapamćenih mogućnosti. 

Procjenjuje se da od 40.000 virusa koji se nalaze u tijelima sisara, jedna četvrtina može da zarazi ljude. Iako do sada većina ipak ne prelazi jer nemaju mnogo mogućnosti za prelazak na čovjekovo tijelo, šanse za takvu razmjenu virusa se sve više povećava.

Promjene u klimi planete prisiljavaju životinje da se sele u nova staništa kako bi se našla u poželjnim uslovima životne sredine koja im odgovaraju, a vrste koje nikada nisu koegzistirale, usljed tih migracija, postaju komšije, što stvara uslove da se virusi više šire i mogu da pređu na nepoznatog domaćina. Pa tako i na ljude.

Mnogi naučnici su tvrdili da će klimatske promjene dovesti do toga da pandemije postanu izvjesnije, ali nova analiza pokazuje da je ovakva zabrinjavajuća budućnost već stigla.

"Planetarna mreža virusa i života u divljini prirode trenutno se ponovo ispisuje. Dok smo mislili da razumijemo pravila ove igre, iznova i iznova, realnost nas je naučila da to nije način na koji djeluje biologija", ističe Kolin Karlson, biolog sa Univerziteta Džordžtaun.

Ovo se pogotovo odnosi na Afriku i Aziju, kontinente koji su u posljednjih nekoliko decenija žarišta širenja smrtonosnih virusa sa ljudi na životinje i obrnuto. Među ovim virusima su HIV, ebola i virus korona.

Istraživači, koji su rezultate svojih analiza objavili u časopisu "Nature", koristili su model kako bi ispitali više od 3.000 vrsta sisara koji bi mogli da migriraju i šire viruse u narednih 50 godina ako se planeta Zemlja zagrije za dva stepena Celzijusa.

Otkrili su da će se prelazak virusa sa vrste na vrstu desiti više od 4.000 puta među sisarima. Ptice i vodene životinje nisu bile uključene u studiju.

Naučnici su rekli da se neće svi virusi širiti na ljude ili uzrokovati pandemije kakva je pandemija izazvana virusom korona, ali broj virusa među vrstama povećava rizike od širenja na ljude.

Povezivanje dvije najveće krize

Studija naglašava dvije globalne krize - klimatske promjene i širenje infektivnih bolesti.

Najmanje 10.000 vrsta virusa ima kapacitet da inficira ljude, ali trenutno većina ih tiho cirkuliše među životinjama, odnosno sisarima u divljini.

Međutim, klima i eksploatacije tla će stvoriti nove mogućnosi za širenje virusa među prethodno geografski izolovanim vrstama u divljini, napominje studija.

U nekim slučajevima, to će podstaknuti zoonotska širenja virusa.

Klimatske promjene će rezultirati hiljadama novih vrsta virusa koji se šire među životinjskim vrstama do 2070. godine, što će vrlo vjerovatno povećati rizik od pojave infektivnih bolesti koje mogu da pređu sa životinja na ljude kako navodi nova studija.

Studija predviđa da će vrste sisara nagomilati nove kombinacije virusa na visokim nadmorskim visinama, u žarištima biološke raznovrsnosti i u područjima guste naseljenosti ljudi u Africi i Aziji.

Zbog jedinstvene sposobnosti razmnožavanja, slijepi miševi su inkubatori novih virusa koji prelaze na druge vrste.

Prelazak virusa sa slijepog miša, kako navodi ova studija, odigravaće se evolucionim putevima koji će olakšati pojavu infekcija kod ljudi. Preporuka je da se poveća nadzor virusa, naročito u tropskim zonama koje nose najviše zoonoza.

Prethodna istraživanja su uglavnom ispitivala kako deforestacija (krčenje šuma) i trgovina divljim životinjama dovode do širenja virusa sa životinja na ljude, ali manje je istraživanja o tome kako klimatske promjene mogu da utiču na ovu vrstu prenosa zaraze, naveli su autori studije.

"Naša studija povezuje dvije najurgentnije krize sa kojima se suočavamo", rekao je jedan od autora biolog Karlson.

Studija, koja je počela 2019. godine a čiji su rezultati objavljeni krajem aprila 2022, pokazala je da će se u najoptimističnijim klimatskim scenarijima, u deceniji koja dolazi, desiti, u grubim kalkulacijama, 300.000 prvih susreta između vrsta koje inače nemaju dodira, što će dovesti do 15.000 skokova virusa na nove domaćine.

Prenos virusa je već počeo

"Neke indikacije nam sugerišu da se ovakvi susreti vrsta i prenos virusa već dešava mnogo frekventnije i u blizini mjesta gdje živi mnogo ljudi", rekao je Aron Bernstajn, pedijatar iz Centra za klimu, zdravstvo i globalnu životnu sredinu sa Univerziteta Harvard.

Koautor studije Gregori Alberi, ekolog za bolesti sa Univerziteta Džordžtaun rekao je da se infekcije podstaknute klimatskim promjenama već dešavaju i da svijet treba da se pripremi.

"Ovo se ne može spriječiti, čak i u najboljem klimatskom scenariju", rekao je Alberi, prenosi agencija AP.

Karlson i Alberi prozvali su studiju, s dozom crnog humora, "Ledenjak", čime su označili ogromnu i uglavnom skrivenu prijetnju koje je čovječanstvo još nesvjesno.

Njihova simulacija otkrila je da su virusi sisara već dramatično promijenjeni, do stepena koji se vjerovatno ne može poništiti čak i ako sve emisije ugljenika sutra prestanu.

Antropocen, doba definisano moći čovječanstva nad Zemljom, takođe je i razdoblje definisano moći virusa nad ljudima - vrijeme pandemija.

"Trenutak da se klimatskim promjenama zaustavi povećanje prenosa virusa bio je prije 15 godina. Mi smo u svijetu koji je 1,2 stepena topliji (od predindustrijskih nivoa) i nema nazad. Zbog toga moramo da se pripremimo za nove pandemije", siguran je Karlson, koji je takođe i autor najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene, povodom čega ističe da hitno moraju da se smanje emisije gasova i efekat staklene bašte, te da se postepeno izbace fosilna goriva kako bi se smanjio rizik od širenja zaraznih bolesti, prenosi Telegraf.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Jun 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3