fbpx

sredozemno more

„Jadran trenutno raste 3 do 4 milimetara svake godine i nadamo se da se to neće ubrzati“

Klimatolog dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice DHMZ-a, komentirao je ekstremne klimatske prilike diljem svijeta za emisiju Newsnight N1 televizije.

„U ljetnoj smo sezoni kad su temperature inače prirodno veće. Ono što mi doživljavamo tijekom 20., sad i 21. stoljeća porast je tih temperaturnih iznosa. U znanosti nikada nemamo sto posto sigurno, ali dokazi pokazuju i vidimo vlastitim očima da su nam ljeta toplija. Indeksi pokazuju da godišnje rastu temperature, da nam se javljaju različiti temperaturni ekstremi", objasnio je dr. sc. Ivan Güttler.

1656532260 guttler 1536x864

„Usporedno s tim toplinskim promjenama koje dolaze od toga što smo emitirali na milijarde tona ugljikovog dioksida u atmosferu, svaki put kad palimo naftu i plin dio toga ode u šume i oceane, ali oko 50 posto se akumulira u atmosferi", dodao je. Naveo je da se sad sve jasnije javljaju promjene u hidrološkom ciklusu te da sa svakim stupnjem toplija atmosfera ima mogućnost da sadrži više od sedam posto vodene pare. „Kad bismo zagrijali svijet za tri stupnja, što je jedna od mogućnosti do kraja ovog stoljeća, to će biti 21 posto vodene pare u atmosferi, što je izuzetno…", kazao je dr. sc. Ivan Güttler.

Podizanje razine mora

Stvari su, smatra klimatolog, očito krenule u krivom smjeru što se tiče temperature i to, nažalost, sve ubrzanije. „Kod oborinskih ekstrema i suše smo još u ranoj fazi gdje se situacija još može kontrolirati“, istaknuo je.

Na pitanje o tome kolika je opasnost od podizanja razine mora, klimatolog je kazao: „Nisu svi dijelovi obale jednako ranjivi. Često se kao primjer navodi dolina Neretve, porast razine mora koji tjera Neretvu prema Jadranu, to je definitivno područje zaslanjivanja. Jadran trenutno raste 3 do 4 milimetara svake godine. Nadamo se da se to neće ubrzati. Tko god planira nešto graditi u obalnoj zoni mora biti svjestan da je kroz razdoblje nekoliko desetljeća to dodatan rizik“, objasnio je.

Prijeti li nam nestašica hrane?

Komentirao je i proizvodnju hrane te prijeti li nam zbog suša i velikih temperatura nestašica.

„Kad se gleda na razini svijeta postoji puno bacanja hrane, procjene su da se baca oko 30 posto hrane. Definitivno postoji prostor da se bolje iskoristi dostupno tlo koje nam je dano. Morat ćemo se prilagođavati nekim novim kulturama koje su izdržljivije za visoke temperature", smatra Güttler.

Za utjecaj ponovnog pokretanja elektrana na globalno zatopljenje kaže da će nas to definitivno vratiti korak unatrag.

„Procjene su optimistične da će to trajati jedno određeno razdoblje kad će se paralelno stabilizirati ova geopolitička situacija“, rekao je klimatolog Ivan Güttler.

N1

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Avgust 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4