Arktik se zagrijao gotovo četiri puta brže od ostatka planete u posljednjih 40 godina, pokazali su rezultati istraživanja stručnjaka u Norveškoj i Finskoj, na koje se poziva Fena.

Naučni panel Ujedinjenih naroda o klimi ranije je objavio u posebnom izvještaju 2019. da se Arktik zagrijava “više nego dvostruko od globalnog prosjeka” zbog procesa poznatog kao arktičko pojačanje.

To se događa kada se morski led i snijeg, koji prirodno reflektiraju Sunčevu toplotu, tope u morsku vodu, koja ih umjesto toga apsorbira.

Iako postoji dugogodišnji zajednički stav među naučnicima da se Arktik brzo zagrijava, procjene se razlikuju ovisno o proučavanom vremenskom okviru i definiciji onoga što čini geografsko područje Arktika.

Tim istraživača analizirao je četiri skupa temperaturnih podataka prikupljenih satelitskim studijama od 1979. – godine kada su satelitski podaci postali dostupni – nad cijelim arktičkim krugom. Otkrili su da u prosjeku podaci pokazuju da se Arktik zagrijavao za 0,75 stepeni za period od deset godina, gotovo četiri puta brže od ostatka planete.

Studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, otkrila je značajne regionalne varijacije u stopi zagrijavanja unutar arktičkog kruga.

Osim što će duboko uticati na lokalne zajednice i divlje životinje koje se oslanjaju na morski led za lov, intenzivno zagrijavanje na Arktiku imat će posljedice širom svijeta.

Grenlandski ledeni pokrivač, za koji nedavne studije upozoravaju da bi se mogao približiti “tački prelaza” otapanja, sadrži dovoljno smrznute vode da podigne Zemljine okeane do šest metara.

“Klimatske promjene uzrokuju ljudi. Kako se Arktik bude zagrijavao, njegovi će se ledenjaci topiti i to će globalno uticati na razine mora”, rekao je Antti Lipponen, koautor studije iz Finskog meteorološkog instituta, za AFP. “Nešto se događa na Arktiku i to će uticati na sve nas”, upozorio je.