fbpx

Voditelj tima mladih bh. stučnjaka Zoran Vujinović podnio je Institutu za intelektualno vlasništvu BiH Zahtjev za patentnu zaštitu projekta “Teslin trofazni hibridni rotacijski motor s unutrašnjim sagorijevanjem”.

inovacije ideje

Spomenuti projekat nudi rješenje za globalni problem klimatskih promjena Teslinim konceptom proizvodnje električne energije “Elektrana u šeširu”.

Primjenom pronalaska vrlo brzo se može zaustaviti najveće zagađivanje atmosfere koje nastaje spaljivanjem ugljena u velikim ložištima.

– Elektroenergetski sektor, kombinujući ovaj pronalazak i obnovljive izvore, može brzo zaustaviti zagađivanje atmosfere, bez narušavanja energetske stabilnosti – kazao je Vujinović u izjavi za Fenu.

On smatra kako će zaustavljanje spaljivanja ugljena kao najvećega zagađivača, povećati udio plinovitih i tekućih goriva standardizovane kvalitete s neznatnim štetnim emisijama u odnosu na spaljivanje ugljena.

– Ovim pronalaskom istraživačko-razvojni sektor BiH, još jednom je pokazao da usprkos svim teškoćama hvata korak s vremenom – istaknuo je Vujinović.

U svom izlaganju on objašnjava kako je primarni cilj pronalaska konstruirati novi motor s unutrašnjim sagorijevanjem koji može bolje iskoristiti hemijsku energiju goriva s niskim emisijama, da ne koristi motorna ulja i tako bude ekološki prihvatljiviji od postojećih motora s unutrašnjim sagorijevanjem.

Sekundarni cilj pronalaska jeste konstruisati hibridni motor s unutrašnjim sagorijevanjem koji se po potrebi može koristiti kao motor s unutrašnjim sagorijevanjem, ili pneumatski motor, ili kombinovano zbog optimizacije potrošnje goriva, a u isto vrijeme zadržati visoke performanse.

Navodi kako se s vožnjom na komprimirani zrak auto može voziti u zaštićenim ekozonama ili dijelovima grada gdje je uptreba klasičnog motora zabranjena.

Po njegovim riječima, daljnji ciljevi pronalaska su razvoj pogona motora sa svrhom potpuno čistih tehnologija.

Konstruiranjem novoga Teslinoga trofaznoga rotacijskoga hibridnoga motora s unutrašnjim sagorijevanjem na potpuno novim osnovama, smatra Vujinović, riješen je ovdje definisani problem.

Teslin trofazni hibridni rotacijski motor s unutrašnjim sagorijevanjem baziran je na teorijskim osnovama Teslinoga koncepta motora s unutrašnjim sagorijevanjem i principima pretvaranja kinetičke energije fluida u mehanički rad. Ovaj princip je primijenjen na Teslinoj turbini.

Inače, Teslin koncept motora i turbine nije našao industrijsku primjenu zbog mnogih tehničkih nedostataka, iako je Tesla tvrdio kako je to njegov najveći pronalazak.

– Ova patentna prijava rezultat je 25 godina rada i istraživanja na ovu temu, kako konstruisati motor po zamisli našega velikoga naučnnika, a da je prilagođen zahtjevima vremena u kojemu živimo. U razvoju novoga koncepta Teslinoga trofaznoga hibridnoga rotacijskoga motora s unutrašnjim sagorijevanjem primijenjena su najnovija teoretska znanja i praktična iskustva u razvoju i usavršavanju toplinskih motora. Stalnim napretkom na polju novih i kvalitetnijih materijala, usavršavanjem računarske tehnike, senzora, aktuatora, modernoga načina sekvencijalnog ubrizgavanja pod visokim pritiskom iznad 2000 bara s piezo brizgaljkama, ostvareni su uslovi za novi pristup fizičkim pojavama i prvom i drugom principu termodinamike – objasnio je Vujinović.

On kaže kako su, vodeći se Zakonom o energiji, ostvareni uslovi da se motor konstruše na novim inovativnim principima koji do podnošenja ove prijave patenta nisu poznati tehnici.

– Teslin trofazni hibridni rotacijski motor s unutrašnjim sagorijevanjem postavljen je na potpuno novoj, tzv. trofaznoj, fazi tokova i iskorištavanja energije s reverzibilnim termodinamičkim procesima oslonjenim na jedan energetski ponor. Da bi se zadovoljio uslov jednoga energetskoga ponora, motor je termički izoliran vakuumom ili drugim termoizolacijskim materijalima (kako bi se spriječio gubitak energije radijacijom) i usmjerio čitav tok energije prema jednom energetskom ponoru. Prijenos snage na izlazno vratilo motora  na potpuno je novim osnovama tako da imamo samo dva pokretna motorna dijela od kojih jedan rotira (rotor), a drugi oscilira (ispušni ventil-zasun) koji osim ležaja nemaju drugih dodirnih površina. Taj princip nam je omogućio bolju dinamičku izbalansiranost rotora – kazao je Vujinović.

Objasnio je kako je komora nepromjenjive zapremine sa stalnim pritiskom iz zajedničkoga rezervoara pod pritiskom. Razvod i izmjena radne materije funkcionira drukčije od poznate prakse, pa tako, recimo, ulogu usisnog ventila preuzele su nepokretne Tesline fluidne diode (jednosmjerni ventili), dok pneumatski akumulatori pokretanjem motora preuzimaju ulogu usisavanja, sabijanja i čišćenja zaostalih plinova iz komore, a zatim u komoru dovode svjež zrak i prave kompresiju.

Isti ciklus obavlja i klip koristeći se akumuliranom energijom zamašnjaka. Motor radi na visokim temperaturama i pritiscima, zbog toga je sagorijevanje potpunije, iskorištavanje energije je veće, a produkti sagorijevanja povoljniji za okoliš s manje dušičnih oksida. Kad motor postigne radnu temperaturu prema zadanoj mapi započinje druga faza ili faza hlađenja. Primjenjujući reverzibilni termodinamički proces, hlađenjem se odvodi višak otpadne topline u komoru za sagorijevanje. Voda s visokom temperaturom pomoću visokoga pritiska održava se u tekućem stanju. Ubrizgavanjem pod visokim pritiskom nakon takta ekspanzije goriva voda se razbija u sitne kapljice u komori za sagorijevanje i trenutno ekspandira,  produžavajući takt ekspanzije započet izgaranjem goriva. Na taj način otpadna toplina obavi rad na izlaznom vratilu.

Kad motor postigne stalno opterećenje, recimo kad generator poslije sinhronizacije uđe na mrežu, tada središnje računalo po zadanoj mapi otpočinje ulazak u treću fazu. Treća faza je proces termičke disolucje vode, baziran na reverzibilnom termodinamičkom procesu. Energija za ovaj proces dobiva se iz otpadne toplote smanjenjem hlađenja kroz proces druge faze. Proces razlaganja vode pri visokim pritiscima i temperaturama potpomognut je i razlikom električnih potencijala između glave gornje komore koja se ponaša kao anoda, a ostatak komore se ponaša kao katoda. U ponovnom spajanju atoma kisika i vodika oslobađa se energija i voda. Energija se pretvara u rad na izlaznom vratilu, a vodena para iz ispušnih plinova se ponovo kondenzira, prečišćava i vraća u rezervoar napojne vode. Ovo kruženje vode dobro je poznat ciklus, primjenjuje se u radu motora s vanjskim sagorijevanjem (parnoga stroja) poznatom kao Rankineov ciklus. Teslin trofazni rotacijski motor s unutarnjim sagorijevanjem nema sistem za podmazivanje jer postoje samo dva pokretna motorna dijela koji su uležišteni.

Kompresijski prstenovi na statoru nisu izloženi visokim temperaturama, pomjerani su koliko je to tehnički moguće prema središtu kruga i time je smanjena obodna brzina na minimum. Zbog smanjenja obujma kompresijskog prstena, smanjena je i sila pritiska plinova iz dijela statora koji je pod pritiskom.

– Motor je projektovan da može raditi kao motor s unutrašnjim sagorijevanjem, kao pneumatski motor ili kombinirano. Stepen korisnosti Teslinoga trofaznoga hibridnoga rotacijskoga motora s unutrašnjim sagorijevanjem iznosi više 90 posto – naveo je Vujinović u svom izlaganju.

(mi2.ba) 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Oktobar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31