Evropska unija nema dovoljno efikasan sistem kontrole ribarstva koji bi garantovao održivost ribljeg fonda, pokazao je izveštaj Evropskog revizorskog suda objavljen 30. maja. Efikasnost zajedničke politike ribarstva umanjuju slabosti u sistemu kontrola flota i merama upravljanja ribarstvom, istakli su revizori EU.
Posebno su ukazali na propuste u četiri zemlje u kojima su sprovedene kontrole: Francuskoj, Španiji, Italiji i Velikoj Britaniji, odnosno u njenom delu Škotskoj.
Konkretno, ove zemlje ne proveravaju precizno podatke o kapacitetu ribarskih flota, ističe Revizorski sud, koji posebno navodi da nema provere pogonske snage, kao i da postoji neusklađenost između dostavljenih podataka i dokaznih dokumenata.
Pored toga satelitski sistem nadzora brodova pokriva tek svaki 10. brod, što je posledica brojnih odobrenih izuzetaka.
Čak i u slučajevima kada države članice korektno upravljaju kvotama za ribarstvo koje im je Brisel dodelio, događa se da tela nadležne za raspodelu tih kvota u okviru države ne znaju kriterijume za podelu.
“Države teško mogu da znaju ko u praksi koristi mogućnosti za ribarenje, i da procene eventualni negativni uticaj na životnu sredinu i lokalne zajednice”, navode revizori.
Cilj zajedničke ribarske politike je da se spreči prekomerni izlov i da se garantuje održivost fonda vodenog živog sveta u različitim zonama ribarenja.
Revizorski sud dovodi u pitanje i kontrolu brodova po povraku u luku, jer je primetio značajnu neusklađenost između prijavljenog istovara riba, i kasnijih podataka dobijenih tokom prve prodaje.
Revizori takođe ukazuju da kazne i dalje nisu dovoljne da bi obeshrabrile potencijalne prekršioce propisa.
Najzad, države nemaju obavezu na daju precizne podatke o zonama ribarenja, veličini brodova i sredstvima koja se koriste za izlov.
“Neki propisi se moraju menjati kako bi države članice mogle da kontrlišu ribarenje na efikasan način, navode revizori u izveštaju.
Izvor: AFP
Ilustracija: Wikimedia