fbpx

Od optužnica za visoku korupciju zavisi otvaranje pristupnih pregovora sa EU?

Od optužnica za visoku korupciju zavisi otvaranje pristupnih pregovora sa EU?

Foto: Ringier

Ako do kraja marta ne počnu pristupni pregovori BiH sa EU, čekaćemo godinu dana.

Ova poruka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, potom nešto slično i iz usta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, prilikom nedavne posjete Sarajevu ostala je poprilično nezapažena u javnosti.

A, možda je bila upravo ono najvažnije što smo čuli od zvaničnika Hrvatske i EU prilikom službene posjete BiH.

Razlog? Od marta kreći izbori u EU, a ne treba zaboraviti i da na jesen slijede i lokalni izbori u BiH.

– Za nešto više od dva mjeseca će se raspustiti Evropski parlament. Ako BiH propusti mart, propustiće se još jedna godina, tamo do januara 2025, jer nakon izbora i formiranja novog Evropskog parlamenta slijedi formiranje EU institucija – izjavio je Plenković.
Podsjećamo, BiH je u decembru prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU. Međutim, pravi pomak na tzv. evropskom putu biće započinjanje pristupnih pregovora, a to se nije desilo u 2023, iako su neke zemlje EU za to lobirale. Rok je postavljen do marta 2024.

Crnadak: BiH mora imati jednu veliku optužnicu
Šta BiH do tada treba da uradi? Da li je riječ samo o „evropskim“ zakonima, od kojih su neki već u proceduri usvajanja, ili o nečemu drugom?
– Ursula fon der Lajen je precizno rekla da zakoni o sukobu interesa, sudovima, sprečavanju pranja novca, jesu obavezni uslovi, ali da nisu dovoljni uslovi za otvaranje pregovora. Od BiH se očekuje napredak, i to posebno u oblasti vladavine prava, slobode govora i izražavanja i integriteta izbornog procesa. Ljudi moraju da znaju da isključivo od rezultata zavisi da li će biti otvaranja pregovora. Takođe, ako želimo otvaranje pregovora, BiH mora imati jednu veliku optužnicu za visoku korupciju, protiv nekog „političkog kapitalca“, nekog BH Sanadera. Ukrajina, koja je u ratu, samo u prošloj godini je podigla 82 optužnice protiv svojih visokih funkcionera, njih 203. A BiH nula optužnica, protiv nula funkcionera – izjavio je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP i bivši ministar spoljnih poslova BiH.

Pomenuti bivši premijer Hrvatske i predsjednik HDZ Ivo Sanader proglašen je krivim po tri optužnice za isto toliko afera i kazna mu je objedinjena na 18 godina zatvora. Najpoznatija je svakako afera INA-MOL, gdje je optužen da je uzeo čak 10 miliona evra mita.
Kandidata za „Sanadera“ u RS i BiH je mnogo, a posljednji „zvučan“ političar koji je osuđen na zatvorsku kaznu jeste bivši premijer FBiH Fadil Novalić.

Da li je to dovoljno da u Briselu registruju da se pravosuđe u BiH bori protiv visoke korupcije? Teško je reći, ali je činjenica da se na dnevnom nivou nižu sumnjivi slučajevi koji ostaju bez epiloga. Jedan od njih je svakako propast više od 100 miliona KM nenaplativih kredita u IRB RS koje je banka, uz amin Vlade RS, prodala privatnoj firmi za oko 30 miliona KM. A potom sve detalje oko tog posla sakrila od javnosti.
Prije toga, bivši premijer RS Aleksandar Džombić je pred sudom oslobođen optužbi da je zloupotrijebio položaj. Džombić je bio optužen zloupotrebu položaja upravo pri dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke RS od 19,4 miliona maraka (blizu 10 miliona evra) firmi “Energolinija”.
Blagovčanin: Organizovani kriminal
– Nema nikakvog osnova da se takve stvari skrivaju od očiju javnosti. Ako pogledate šta se to dešavalo i ono što je do sada barem djelimično isplivalo u javnost, zaista možemo govoriti o organizovanom kriminalu pod političkim pokroviteljstvom. Možemo govoriti o nekom udruženom zločinačkom poduhvatu. Dovoljno je da vidite stepen do kojeg se insistira na tajnosti takvih podataka i kada vidite potpunu neodgovornost IRB u smislu onoga što predviđa zakon – kaže za Srpskainfo Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparensi internešenel (TI) u BiH.
Osim što IRB nema osnova da od očiju javnosti skriva tražene podatke o prodaji nenaplativih kredita, dodaje Blagovčanin, takva vrsta poslovanja IRB mora da bude predmet istrage kontrolnih organa.

– Nažalost, to se ne dešava i to nas navodi na zaključak da postoji političko pokroviteljstvo za takvu vrstu nezakonitih aktivnosti – zaključuje Blagovčanin.

Na pitanje da li smatra da je podizanje optužnica za visoku, političku korupciju, neformalni uslov EU za početak pristupnih pregovora sa BiH, Blagovčanin kaže da je vladavina prava ključni zahtjev EU. U skladu s tim, poglavlja 23 i 24 se „prva otvaraju i prva zatvaraju“.
– Na tom EU insistira bez ikakve dileme. Međutim, ako govorimo konkretno o rokovima vezanim za mart, odnosno ponovno razmatranje napretka BiH na osnovu zaključka Evropskog savjeta iz decembra, mislim da je teško očekivati da se dese nekakvi spektakularni napreci u smislu procesuiranja korupcije u ovako kratkom periodu. Nesumnjivo je da EU to očekuje, ali mislim da je u ovom kratkom roku fokus pažnje na usvajanju zakonskih rješenja koja su dio 14 prioriteta EU za BiH. Mislim na zakon o sudovima, zakon o sukobu interesa i drugo. Nisam siguran da je realno očekivanje da se mogu pomjeriti stvari sa mrtve tačke kada je u pitanju procesuiranje političke korupcije, što je rak rana pravosuđa u BiH, ujedno i najveća potvrda da je pravosuđe pod političkom kontrolom – smatra Blagovčanin.
NA 108. MJESTU
Dok čekamo hapšenja “krupnih riba”, BiH se nalazi na 108. mjestu liste Indeksa percepcije korupcije za 2023. godinu koju svake godine objavljuje TI. Prema objavljenim podacima, CPI u BiH za prošlu godinu iznosi 34 od 100.

– Indeks percepcije korupcije (CPI) analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, te pozicionira 180 zemalja na osnovu 13 nezavisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih subjekata. Indeks koristi skalu od nula do 100, gdje nula predstavlja najveći mogući stepen korupcije, dok 100 predstavlja potpuno odsustvo korupcije – pojašnjava se u objavi TI BiH.

Kada se radi o drugim dijelovima Balkana, Srbija je na 104. mjestu sa CPI od 36, Crna Gora na 63. mjestu, Hrvatska na 57. mjestu, Sjeverna Makedonija na 76. mjestu, Slovenija na 42, dok je Albanija na 98. mjestu sa CPI od 37.

Srpska info