fbpx

Upoznajte "Zvijezde Doboja": One spasavaju napuštenu djecu i pusta sela i gaje čudesno povrće

Upoznajte "Zvijezde Doboja": One spasavaju napuštenu djecu i pusta sela i gaje čudesno povrće

Foto: Mirjana Ribić/ FES u BiH

Marliz je pružila dom desetinama djece, koja bi, da nije bilo njene kuće, završila na ulici, Vesna gaji više od 400 vrsta povrća i mirisnih trava u udaljenom selu iz kojeg su mnogi odselili, a Snežana i Mahira podstiču na aktivizam i seoske bake i gradsku omladinu.

 Autorica: Milkica Milojević 

Tu je i Jasminka, upamćena kao prva i jedina načelnica male i siromašne opštine Doboj Jug.

Ovo su žene su ponos Doboja i okolnih opština, mada se o njima malo zna.

Othranila 64 djeteta

Nije da Dobojlije nisu nikad čule za Marliz van Hofen, ali sudbina ove humanitarke iz Holandije i danas intrigira čaršiju.

Ima tome više od dvije decenije, kad je prvi put kročila u ratom razoreni grad i donijela humanitarnu pomoć iz bogate Holandije. Ali, niko tada nije ni slutio da će Marliz iz Utrehta, jednog od najznačajnijih univerzitetskih gradova Zapadne Evrope, preseliti u Doboj.

U međuvremenu, Marliz je doživjela svašta, a najviše – ljubavi.

Marliz van Hofen Doboj foto Mirjana Ribic 872x610

Foto: Mirjana Ribić/ FES u BiH

Jedna ljubav ju je dovela u Doboj, a ona druga, majčinska, podstakla je da othrani 64 djece iz Doboja i okolnih mjesta.

Njena djeca danas žive u SAD, Belgiji, Njemačkoj, Holandiji…

– Sve su to djeca koja su imala bar jednog biološkog roditelja, pa nisu bila za usvajanje, ali njihove majke i očevi, iz različitih razloga, nisu bili u stanju da se brinu o njima. Najčešće su imali problem s alkoholom – priča Marliz.

Zapuštena djeca

Dolazila su joj, navodi, djevojčice i dječaci od tri-četiri godine, koji nisu znali da pričaju, ili su imali problema s kretanjem.

– Htjeli su da ih kategorišu kao djecu s umanjenim sposobnostima, ali ja sam znala da su oni takvi samo zato što su zapušteni – priča Marliz.

Mnoga od ove, u djetinjstvu „otpisane“ djece, danas su medicinske sestre, programeri, inženjeri, studenti.

Nedaleko od „Prijateljske kuće“ Marliz van Hofen, u kojoj danas živi petoro djece, nalazi se jedna urušena kuća bez krova, u kojoj ne živi niko.

Humanitarci beskućnici

Na ulazu piše da je tu sjedište Udruženja građana  „ToPeeR“, Dobojlijama poznatog kao zaštitnika prava potrošača i kao mjesto na kojem se možeš požaliti na bilo koju vrstu diskriminacije i nepravde.

– Eto, nakon tolikih godina aktivističkog rada postali smo beskućnici – kaže napola u šali Snežana Šešlija, osnivačica ovog udruženja.

Snezana Seslija Doboj foto Mirjana Ribic 872x610

Foto: Mirjana Ribić/ FES u BiH

Snežana je u Doboj došla iz Beograda: prvi put zbog ljubavi, drugi put da „nervira moćnike“ i pomogne Dobojlijama, koji su s vremenom postali njeni sugrađani.

Još se sjeća kako je sve počelo borbom za prava djece sa poteškoćama, koja su bila skrivena u udaljenim selima, i za osnivanje Centra, u kojem ta djeca danas imaju dnevni boravak, pomoć logopeda, defektologa, psihologa…

Ovan i 4 ovce

Radili su i sa povratnicima u ratom razorenom gradu, zalažući se, još krajem devedesetih, za održiv povratak, koji je tada bio samo mrtvo slovo na papiru.

– Još se sjećam kako su strani donatori porodicama iz centra Doboja donirali ovna i četiri ovce da „obnove domaćinstvo“. I ljudi, šta će, rasprodaju ovce i opet nemaju ništa – prisjeća se Snežana.

Ipak, najviše je ponosna što je uspjela da mnoge Dobojlije, pa i mlade, podstakne na aktivizam i rad u zajednici.

Teško je „pokrenuti“ mlade ljude iz urbanih područja, ali pravi podvig je okupiti bake iz seoskih sredina i od njih načiniti aktivne članice društva.

A to je za rukom pošlo Mahiri Makarević iz Makljenovca, mjesta u kojem se završava Grad Doboj i počinje teritorija Federacije BiH.

Mahira Makarevic sa novinarkom Srpskainfo foto Mirjana Ribic 872x610

Foto: Mirjana Ribić/ FES u BiH

Ipak, za Mahiru i njene drugarice granice ne postoje, ni teritorijalne ni one koje im nameću stereotipi. Mahira ima 64 godine i najmlađa je članica Udruženja žena „Plane“ Makljenovac.

Za sve su se morale izboriti

One ništa nisu dobile na tacni. Prvo su se morale same izboriti za prostor u kojem će se okupljati i djelovati. Bile su to odavno napuštene i zapuštene učionice mjesne škole, koje su date na korištenje Mesnoj zajednici. A i Mjesna zajednica je, ako ćemo pravo, bila na izdisaju, dok žene nisu preuzele stvar u svoje ruke.

I da ne dužimo: obnovile su prostorije u kojima danas pucketa vatra i širi se miris kafe, ljekovitog bilja i sveže ispečenih pita.

– Mi se ovdje okupljamo, šijemo, vezemo, neke od naših žena znaju i da tkaju. Domaće tjestenine, koje bismo svakako pravile svaka u svojoj kući, ovdje pravimo zajedno, a uz to se družimo, zajedno ručamo, popijemo kafu, ponekad i zapjevamo – priča Mahira.

I nisu u pitanju samo tipična „bakina posla“, poput kuvanja i pletenja; organizovale su žene iz Makljenovca i obuku za negovatelje i negovateljice, za pripremanje projekata, za izradu biznis plana.

– Ne zovemo se mi džaba „Palne“. To je naziv za dio sela u kojem se nalaze naše prostorije, ali i za žene koje imaju plan – kaže Mahira.

Pobijedila, pa izgubila

Plan je, bez sumnje, imala i Jasminka Begić, profesorka matematike iz Matuzića, kada se 2012. kandidovala za načelnicu male opštine Doboj Jug.

Jasminka Begic ustupljena fotografija

Ustupljena fotografija

Kadidovala se i pobijedila. Potom se ponovo kandidovala i izgubila, ali uporna Jasminka nije odustajala.

Danas je jedina žena odbornica u jednoj od najsiromašnijih opština u Federaciji BiH. Da je lako, nije, ali Jasminka se ne da.

Čarobna bašta

Ne da se ni njena zemljakinja Vesna Bošnjak, Dobojka odrasla u selu Kostajnica, koja danas, na drugom kraju dobojskog kraja, u malom selu kod Usore, ima – čarobnu baštu.

Ovo „čarobna“ treba shvatiti doslovno, jer Vesna na svom parčetu zemlje u selu Srednja Omanjska uzgaja više od 400 vrsta povrća i aromatičnog bilja i od njih pravi najnevjerovatnije stvari, poput žele bombona sa okusom mente ili kiselih krastavčića koji izgledaju kao minijaturne lubenice.

Vesna Bosnjak i plodovi nejne baste foto Mirjana Ribic 872x610

Foto: Mirjana Ribić/ FES u BiH

– Živjela sam sa suprugom i djecom u gradu, ali nisam mogla dozvoliti da porodično imanje propada, a nisam stizala na dvije strane. I tako, eto me ovdje, da mladima, a i onima malo starijima, pokažem da se na selu može dobro živjeti i lijepo zaraditi – kaže Vesna.

Zvijezde kojih nema na naslovnim stranama

Serija priča o „Zvijezdama Doboja“ dio je projekta koji već treću godinu provodi Fondacija „Fridrih Ebert“ u BiH, s ciljem da istakne dostignuća žena, koje čine mnogo za napredak svoje zajednice, a medijski su marginalizovane.

Ove „zvijezde“ nikad nisu bile na naslovnim stranama novina, niti u prvim minutama TV dnevnika, a cilj projekta je upravo da javnost sazna za njih i da ove žene inspirišu druge žene i muškarce da se bore za napredak u svojoj porodici, komšiluku, selu ili gradu.

Do sada su kroz ovaj serijal predstavljeno 11 žena, zvijezda Krajine i Hercegovine. Među njima su seoske domaćice, eko aktivistkinje, lokalne političarke, istraživačke novinarke iz malih mjesta, te žene koje se bave razvojem turizma i preduzetništva.

Cilj je da se ovaj projekat, nakon Krajine, Hercegovine, te Doboja i okoline, nastavi i u drugim dijelovima Republike Srpske i Federacije BiH, te da se na kraju sve „zvijezde“ okupe i umreže, kako bi pomogle jedna drugoj.

srpskainfo.com