fbpx

Zašto je bitna vladavina prava

Sebastijan Kurc

Nedavna dešavanja u Poljskoj, Austriji i Češkoj naglašavaju važnost nezavisnih tužilaca i sudija.

Piše: Pol Tejlor

Ukoliko je iko u Evropi sumnjao u važnost vladavine prava, turbulentna politička dešavanja u posljednjih sedam dana pružaju obilje primjera.

Jasan, uspostavljeni pravni poredak od ključnog je značaja kako bi vlade i moćni privatni interesi snosili odgovornost i da bi građani bili uvjereni da se zakon primjenjuje jednako - bilo na evropskom ili nacionalnom nivou.

Samo pogledajte nedavna dešavanja u centralnoj Evropi. Zahvaljujući nezavisnim tužiocima i sudovima, austrijski kancelar Sebastijan Kurc, harizmatični mladi političar na kojeg se ugledaju mnogi evropski konzervativci, primoran je da podnese ostavku. On je pod istragom zbog navodne zloupotrebe državnih sredstava radi manipulisanja istraživanjima javnog mnjenja i podmićivanja medija da objavljuju rezultate u zamjenu za plaćeno oglašavanje vlade.

Kurc je negirao da je prekršio zakon i obećao da će se odbraniti. Moguće je da će ovaj 35-godišnji populista, koji ostaje lider Narodne stranke, očistiti ime i vratiti se. Međutim, u jednoj zreloj demokratiji, sa osjećajem za moralnu podobnost, on nije imao izbora osim da podnese ostavku kada su ga istražitelji za borbu protiv korupcije imenovali kao osumnjičenog. U suprotnom, njegovu vladu bi zbacili Zeleni koalicioni partneri, ili bi je raspustio predsjednik Aleksandar fon der Belen.

Ova posljednja epizoda austrijske političke sapunice teško da bi ugledala svjetlo dana da je vlada kontrolisala javne tužioce, ili da je imala moć da smjenjuje istražitelje i sudije koji zabadaju nos u sumnjive političke radnje.

Upravo to je učinila Poljska primoravši sudije da masovno odu u penziju, zamijenivši ih vladinim pristalicama i osnivajući disciplinsku komisiju sa ovlašćenjima da smjenuje sudije čije se presude ne dopadaju vlastima.

U pokušaju da zaštiti takav prijeki pravosudni sistem od nadzora i cenzure Evropskog suda pravde (ECJ), državni Ustavni sud - uključujući sudije koje je nezakonito imenovala vladajuća Partija prava i pravde - presudio je prošle nedjelje da poljski ustav ima primat u odnosu na pravnu povelju EU.

To je dovelo Poljsku u sukob sa Briselom. Odbacivanjem principa primata zakona EU u odnosu na nacionalne zakone dovedene su u pitanje osnove na kojima počiva blok.

Zakon EU nudi građanima - a takođe i stranim investitorima - najbolju zaštitu od proizvoljne vladavine, korupcije i zapljene moći ili imovine. Međutim, ukoliko jedan nacionalni sud može da ide preko presude ECJ po pitanjima kao što je nezavisnost pravosuđa, šta sprečava druge da ignorišu odluke ECJ povodom osjetljivih tema poput slobodnog kretanja ljudi ili robe na jedinstvenom tržištu ili odluke Evropske centralne banke povodom monetarne politike?

Ovo nijesu hipotetička pitanja. Prošle godine, njemački savezni Ustavni sud ustvrdio je da je ECB prekoračila svoja ovlašćenja programom kupovine obveznica, iako je tu odluku podržao ECJ. Njemački sud nije naredio Bundesbanki da prestane da učestvuje u kupovini obveznica ECB, i sukob je zasada ublažen. Prilično je vjerovatno da će ponovo buknuti.

Vladavina evropskog prava je dovedena u pitanje i u Francuskoj. Bivši evropski pregovarač za bregzit Mišel Barnije, koji bi na predsjedničkim izborima sljedeće godine mogao biti nominovan ispred konzervativne partije Republikanci, kazao je da će ukoliko bude izabran organizovati referendum o “ustavnom štitu” koji bi pružio primat nacionalnim sudovima u odnosu na odluke EJC i Evropskog suda za ljudska prava koja se tiču migracione politike.

Ako se zna da dolazi od čovjeka koji je u ime 27 članica EU insistirao da ECJ mora biti vrhovni arbitar interpretacije evropskog prava prilikom pregovora sa Britanijom, Barnijerov predlog je šokantan.

Dvoje desničarskih pretendenata na predsjedničku funkciju, Marin le Pen i Erik Zemur, žele da odu još dalje i proglase francuske sudove suverenim po svim pitanjima.

Sa druge strane Lamanša, Barnijeov bivši suparnik, britanski ministar za bregzit Dejvid Frost, sada prijeti da pocijepa dio sporazuma o povlačenju i ukloni ECJ iz nadzora trgovinskih dogovora sa Sjevernom Irskom, koja ostaje unutar jedinstvenog tržišta EU za razliku od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.

Rijetke su vlade koje imaju tu privilegiju da ih na odgovornost pozivaju nezavisni sudovi ili tužioci. Kritičari nezavisnosti pravosuđa tvrde da sudije nijesu demokratski odgovorne i da im ne treba dozvoliti da tumače zakon van granica zakonodavca.

Ipak, nezavisne institucije su tu da spriječe vlade da hvataju prečice kadgod im se prohtije.

U Češkoj Republici, na primjer, populistički milijarder, premijer Andrej Babiš poražen je prošle nedjelje na opštim izborima, dijelom zato što su Evropska komisija i Evropski revizorski sud presudili da je prekršio EU pravila o konfliktu interesa, pošto je njegova poslovna imperija primila sredstva iz fondova EU.

Kao rezultat toga Brisel uskraćuje Pragu pristup fondu za oporavak od pandemije kovida-19.

Važan faktor na izborima je bio i izvještaj međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara u kojem je otkriveno da je Babiš koristio ofšor fiktivne kompanije kako bi tajno kupio nekretninu vrijednu 22 miliona dolara u Francuskoj.

Čak i u zemljama kao što je Italija, gdje se točkovi pravde toliko sporo okreću da napori za gonjenje korupcije i organizovanog kriminala često propadaju zbog zastarijevanja, nezavisne sudije i tužioci pomažu da politički sistem bude pošteniji nego što bi to inače bio.

Nakon dvije decenije suđenja, milijarder i vlasnik medija Silvio Berluskoni, koji je bio premijer sa najdužim stažom u Italiji, na kraju je zbog utaje poreza osuđen na četiri godine zatvora. Mada je do izricanja kazne bio prestar da ide u zatvor, izbačen je iz Senata i zabranjeno mu je da obavlja političku funkciju šest godina.

Ono što se dešava u centralnoj Evropi pokazuje zašto vrijedi boriti se za vladavinu prava. U svjetlu spora između Brisela i Varšave, pravo je vrijeme da se podsjetimo šta je u igri. EU mora zauzeti oštar stav protiv svake članice koja podriva evropski pravni poredak.

 TEKST JE PREUZET SA PORTALA “POLITIKO”

Foto: Reuters

Vijesti.me