fbpx

‘Ljudi ne mogu shvatiti da Romkinja može biti uspješna’

497FD179 9AB4 46AD B79F 64EDBFDD2180 cx0 cy5 cw0 w1023 r1 s 696x391

Kada su u pitanju podaci romskog nevladinog sektora, između 35 i 40 posto je trenutno romske djece uključeno u obrazovni sistem. Znači da je 60 posto djece van obrazovnog sistema. I još je veći problem kada je u pitanju zdravstvena zaštita takve djece jer niti jedan nivo vlasti djecu koja su van obrazovnih sistema u BiH na cijelom području BiH, u oba entiteta, nisu pokrivena zdravstvenim sistemom

Dvadesetjednogodišnja Romkinja Admira Biberović nakon završene medicinske škole upisala je studij psihologije. Sa jakom željom da jednog dana bude samostalna i da kroz svoje zanimanje pomaže drugima, izborila se sa svim predrasudama na koje je nailazila kroz obrazovni sustav.

“Mnogo je teško. Jer vi znate da možete nešto pridonijeti zajednici, i da ste vrijedni kao i svi ostali ljudi. Ali netko vas gleda samo kao Romkinju, i misli, ma šta ona može postići, ona je za udaju. Ljudi nikako ne mogu shvatiti da jedna Romkinja može biti uspješna, da se ne uda rano, da završi školu, upiše fakultet i da se zaposli. I da bude ostvarena, da ne ovisi ni od koga”, kaže ova djevojka iz Tuzle.

Admira je trenutno na čelu udruženja Euro Rom, koje, između ostalog, stipendira vrijedne učenike romske nacionalnosti. Jedan od njih je Avdo Mujić, koji ide u drugi razred srednje saobraćajne škole u Tuzli. Kako bi sebi osigurao uvjete za školovanje, Avdo radi fizičke poslove:

“Ne stojim baš najbolje financijski. Ali trudim se, idem, radim kod ljudi da mogu sebi obezbijediti prijevoz i hranu. Postoji i udruženje Euro Rom koje nam dodjeljuje neke stipendije, onima koji idu u školu, naravno. Mislim da se sva djeca trebaju boriti za svoja prava, da završe školu da bi imali nešto u životu”, priča ovaj mladić.

Bosna i Hercegovina posljednjih godina napredovala je na planu stambenog zbrinjavanja svoje najbrojnije, ali i najugroženije, romske nacionalne manjine. S druge strane, u oblastima obrazovanja i zapošljavanja nema bitnih pomaka, jer stopa zaposlenosti Roma iznosi tek jedan posto, a čak 60 posto romske djece je van obrazovnog sustava.

Ulaganje u obrazovanje najveći je prioritet za rješavanje problema romske zajednice u BiH, ističe predsjednik Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH Mujo Fafulić.

“Kada su u pitanju podaci romskog nevladinog sektora, između 35 i 40 posto je trenutno romske djece uključeno u obrazovni sistem. Znači da je 60 posto djece van obrazovnog sistema. I još je veći problem kada je u pitanju zdravstvena zaštita takve djece jer niti jedan nivo vlasti djecu koja su van obrazovnih sistema u BiH na cijelom području BiH, u oba entiteta, nisu pokrivena zdravstvenim sistemom”, navodi Fatulić.

Romi nailaze na probleme i u procesu zapošljavanja. Mještanke romskog naselja Skela u Kuprešanima kod Jajca kućnom budžetu doprinose uglavnom prosjačenjem. Svoju djecu šalju u školu jer im ne žele život kakvim one žive:

“Ja svojoj djeci ne želim ovakav život. Prvo ja, pa i ostale majke isto tako na Skeli ne žele, da im djeca idu da prose, da uhvate naše stope, da idu od kuće do kuće, da idu po ulicama. To je ponižavajući život”, objašnjava Semira Talić za RSE.

Muškarci u ovom mjestu svoje obitelji prehranjuju uglavnom prodajom sekundarnih sirovina. Time se bave zato što moraju, kaže Idriz Talić:

“Mi ovo ne bismo radili da imamo radna mjesta. Prije rata smo radili, 25 nas je radilo odavde. Sad ne samo jedan radi. Ja sam radio nekoliko godina u komunalnom, sve na divlje ugovore. Teško žive naši ljudi, žene i djeca. Dijete od 3 godine servira pola kile željeza da ode da kupi žvakaću. Pa to je na sramotu”, komentariše.

Ivana Bilić RSE