Da je u BiH demokratija teško dostižan idealan govori istraživanje poznatog evropskog magazina. Osim što je najgore plasirana zemlja u regionu, te što je na samom začelju, Bosnu i Hercegovinu samo korak dijeli i od autoritarnog režima.
U BiH odavno ne stanuje demokratija. Potvrđuju to i podaci britanskog magazina „Ekonomist“. Od 167 analiziranih država, BiH zauzela je 101. mjesto. Nalazi se u grupi država sa „hibridnim režimom“ kojeg karakterišu izborne neplavilnosti, korupcija, zavisno pravosuđe, politička nekultura, nedostatak vladavine prava.
„Ovo nije demokratija, ovo je samo nasilje u BiH. Bitno da ima razumijevanja, sloboda govora, a sad šta je demokratija za nekoga zavisi od svakog pojedinca. Demokratije slabo ima, svako gleda sebe, sebe hvali, a druge negiraju“, ističu građani.
Iako je sada BiH na korak od zemalja sa „autoritarnim režimom“, bolje rangirana bila je do prije samo nekoliko godina. Šta se desilo u međuvremenu, zbog čega građani ne posežu za mehanizmima zaštite svojih prava, zbog čega nema građanskog aktivizma?
„Mislim da su građani otupili. Oni koji su htjeli nešto da promijene su uglavnom ili otišli ili ih jednostavno proguta sistem. Pronađu svoje mjesto u takvom sistemu i jednostavno se pomire. Svi smo mi oštri kritičari kada se radi o nekome drugom, ali kada nama neko blizak dobije posao preko stranke nekako smo skloni da pređemo preko toga. Mislim da dosta građana RS ima direktne koristi od korumpiranog sistema, dobili su posao preko stranke, veze tako da oni nemaju motiv da rade na razgradnji tog sistema“, ističe Dragan Todorović iz Centra za ljudska prava Banjaluka.
U BiH skoro da ne postoji oblast koja nije uređena zakonom, međutim osnovni problem zbog kojeg dolazi do narušavanja demokratije leži u njegovoj primjeni. Iz Institucije Ombudsmena za ljudska prava ističu da bi se u rješavanje pomenutog problema trebala uključiti prije svega akademska zajednica, zatim nevladin sektor, te novinari.
„Izuzetno dobre zakone imamo. Rijetko koja zemlja ima Krivične zakonike kao mi, ne samo Krivične zakonike nego i niz drugih zakona. Gdje škripi? Pa škripi u primjeni. Koga treba prozvati? Ministarstvo unutrašnjih poslova, policijske, bezbjednosne agencije, Tužilaštva, glavne službe za revizije, nadležne organe. Tu je problem“, ističe ombudsmen za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović.
Događaji koji su uslijedili nakon ubistva dvadesetjednogodišnjeg mladića Davida Dragičevića, pokrenuli su pitanje postojanja građanske demokratije, vladavine prava, slobode izražavanja u RS i BiH. Protesti zbog nerazriješenog ubistva su ugušeni, a pojedinim članovima grupe „Pravda za Davida“ stizale su prekrštajne prijave zbog javnog iznošenja kritike na rad institucija.
„ Mi smo primjer da u ovoj državi ne vlada demokratija. Tražili smo da institucije rade svoj posao i to nam je onemogućeno. Mi smo i dokazali da je postojala diskriminacija nad nama. To je Osnovni sud donio presudu u korist nas gdje je dokazano da je postojala diskriminacija u kontinuitetu od strane policijskih službenika. To i dalje postoji i dalje mi slobodno ne možemo protestovati, ne možemo nositi transparente, ne možemo ići ispred institucija jer policija odmah dolazi, hapse nas, pišu nam prekršajne naloge“, ističe Sofija Grmuša iz grupe „Pravda za Davida“.
Na listi indeksa demokratije bolje su rangirane zemlje regiona. Na 35. mjestu je Slovenija, 59. Hrvatska, dok je Srbija na 66. mjestu. A od BiH, bolju poziciju, osim pomenutih država, zauzele su i Zambija, Uganda, Gvatemala, Kenija.
